Spas - penzije  da prate plate

Izvor: Blic, 02.Mar.2014, 21:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Spas - penzije da prate plate

Koncept da penzije prate plate je izvanredan. To je vrednosni stav. Pa, izvoli druže, kada koncipiraš vođenje državne politike, nemoj da ti zarade u javnom sektoru idu unedogled.

Milanu Krkobabiću, zameniku predsednika PUPS-a, nebitno je s kim bi sedeli u novoj vladi, jer su, kako kaže, najvažniji ciljevi.

- Personalno, pa i po nazivu partija to je nebitno. Bar u Srbiji. Bitno je oko kojih ciljeva i programskih načela se okupila ta većina i šta je rekla da će >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u određenom vremenskom periodu konkretno da uradi. Mi smo i ovoj vladi naknadno pristupili u “drugom krugu”. Potpisali smo koalicioni sporazum u kome smo decidirano naveli tri osnovne stvari u vezi sa penzijama, trinaestom penzijom i socijalnim preduzetništvom.



Da li, zapravo, postoji mogućnost da se posle izbora raskine do sada prilično čvrsta koalicija SPS-PUPS-JS?


- Kažem ovo upravo zbog toga. Opredeljujemo se na konkretnim stvarima.

Znači, moguće je da Krkobabići bez Dačića uđu u Vladu?

- Ne! To ne može tako da se tumači! Opredeljujemo se za konkretne stvari. A u kampanji, bar deklarativno, imamo jedinstvo svih oko ovih ključnih stvari - zaštita penzija, princip da penzije prate plate, trinaesta penzija, socijalno preduzetništvo i socijalni program grada Beograda.

Brojke

Kažu da broj zaposlenih u javnom sketoru prelazi 700.000 ljudi. Evo, najnoviji podaci otkrivaju još nekih 150.000 ili 200.000 zaposlenih

Iskreni ste u ideji, ali da li je ta ideja štetna za Srbiju?

- Koncept “penzije prate plate” je izvanredan. To je vrednosni stav koji kaže da će penzije rasti onoliko koliko rastu plate u javnom sektoru. Pa, izvoli druže, kada koncipiraš vođenje državne politike, nemoj da ti zarade u javnom sektoru idu unedogled. To je onda kočnica da zarade u javnom sektoru divljaju.



Utisak je da do sada to baš i nije uspelo.


- Ali vidite da sada idemo u reformu javnog sektora.

I o tome slušamo već godinama.

- To je veoma bitan korektivni stav. Čak su ljudi iz MMF-a prihvatili ovaj koncept.

Jeste li dobili od njih potvrdu da prihvataju taj koncept?

- Apsolutno ga nisu odbili, niti su ga doveli u pitanje.

A da li su eksplicitno rekli da je to u redu?

- Pazite, to je otklon od realnog sektora kojem omogućavate da funkcioniše i diše. Tamo plate mogu da budu dve, tri ili pet hiljada evra, ali to nema uticaja na rast penzija. Delimo sudbinu onih koji su na budžetu.



Kada smo kod ljudi koji su na budžetu, informacija je da je oko 700.000 ljudi, uključujući i javna preduzeća, zaposleno u javnom sektoru.


- Pa, kažu da prelazi taj broj od 700.000. Evo, najnoviji podaci otkrivaju još nekih 150.000 ili 200.000. Ali i to je porazno da mi nemamo tačan broj.

Na osnovu čega onda tvrdite da je u javnom sektoru manjak posla a ne višak zaposlenih?

- Kad govorim načelno, o celoj Srbiji, a ne samo o javnom sektoru, iznosim vrednosni stav koji je ključan za sve savremene države - nema viška zaposlenih, nego ima manjka posla. Rešenje je u traženju posla. Kad vodiš preduzeće, znaćeš koliko ti optimalno treba ljudi. To nije sporno. Troškove možeš smanjiti do određene tačke i tu je kraj. Tačka. Ali na drugoj strani, nebo ti je granica. Izvoli, takmiči se.

Dakle, priča o manjku zaposlenih i višku posla nije samo paravan za neotpuštanje ljudi iz javnog sektora?

- Ne, nego istinska želja da se upošljavaju novi. Neverovatno malo ljudi kod nas radi, sveukupno.

A mislite li da ovi koji trenutno rade u javnom sektoru rade dovoljno?

- Ne, podrazumeva se da to mora da se dovede u sklad, da u pojedinačnim slučajevima imate manje, negde više, da negde imate kvalitetne, a negde nekvalitetne ljude, ali i tu u prvi plan stavljam organizatore procesa rada. Krivica je do tih ljudi. Oni organizuju posao, a na radniku je da izvrši. Nema neradnika. Onaj ko ne radi, ne treba da bude u korporaciji.

Dobit u „Pošti“ je utrostručena

Na sistemu “Pošte” pokazujem da ima manjka posla, a ne viška radnika. Neto dobit u prošloj godini uvećana je tri puta, u odnosu na 2012. Sa desetak miliona na gotovo 30 miliona evra. Petnaest hiljada ljudi je radilo, investirali smo 40 miliona evra, sistem je rastao, niko nije otpušten. Zašto - pa tražili smo posao. A mi smo tržišno pozicionirano preduzeće. Imamo 49 konkurenata.

Gde ste ga našli?

- Pošta je prodavala odvojeno kablovsku i net, ali smo objedinili uslugu. Borimo se da se pozicioniramo na tržištu. U celini gledano, Srbija užasno malo ima zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Još ići na smanjenje broja zaposlenih nije dobro. Daj da uložimo energiju na prihodnoj strani, da tražimo nove poslove. Nemojmo da se vraćamo na uštedu. Svako može to. U januaru i februaru ove godine neto dobit nam je 3,8 miliona evra. A 2013. završavamo sa blizu 30 miliona evra neto dobiti.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.