Vremeplov: Umro Visarion Pavlović

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Okt.2011, 01:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Umro Visarion Pavlović

NOVI SAD -

Na današnji dan 1756. godine umro je Visarion Pavlović, episkop bački. Rodom je bio iz Sent-Andreje. Osnivač je Latinsko-slovenske škole u Novom Sadu 1731. koja je imala rang niže realne gimnazije, kao i prve gradske bolnice 1741. Škola je znatno doprinela formiranju naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini. U njoj je izvesno vreme predavao i Jovan Rajić (1763-1767). Knjige su uglavnom pribavljane iz Rusije. Sagradio je 1741. vladičanski >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << dvor u Novom Sadu, koji je razoren prilikom strahovitog bombardovanja Novog Sada 1849. Današnji vladičanski dvor bačkih episkopa sagrađen je 1901. po projektu Vladimira Nikolića, na mestu starog, u Zmaj Jovinoj ulici. Pavlović je važio za energičnog pa i prekog čoveka, ali je bio i veoma preduzimljiv. Na mestu bačkog episkopa nasledio ga je Mojsije Putnik.

Danas je utorak, 18. oktobar, 291. dan 2011. Do kraja godine ima 74 dana.

1469. - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Ferdinanda II, čime je započeto ujedinjenje Španije pod jednom krunom.

1685. - Francuski kralj Luj XIV poništio je Nantski edikt, lišivši hugenote (protestante kalviniste) svih verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV.

1692. - Izaslanik cara Leopolda I Habzburškog knez Kroj postavio je kamen temeljac sadašnje Petrovaradinske tvrđave, na ruševinama srednjovekovnog utvrđenja na uzvisini 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava sastojala se od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila okružena šančevima s vodom. Iz naselja Petrovaradinski Šanac na suprotnoj strani Dunava izrašće vremenom Novi Sad.

1697. - Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. veka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1856. - Rođen je srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo i Mineraloško-geološki zavod i pokrenuo časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz raznih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Kraljevine Srbije i jedan je od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Dela: "Geologija Srbije I i II", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1860. - Britanske trupe spalile su do temelja Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865. - Umro je engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dva puta premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1867. - SAD su formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara. Aljaska je 1959. postala 49. savezna država SAD.

1893. - Umro je francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. veka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pesmama je uticao na kasnije francuske kompozitore.

1910. - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gde je i doktorirao. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više listova i časopisa. Između dva svetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je 1942. u okupiranom Beogradu i streljan. Dela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1919. - Rođen je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

1921. - Rođen je Džes Helms, američki republikanski senator i vodeći konzervativni političar. Poznat po nadimku "senator Ne", Helms je, između ostalog, upamćen po protivljenju slanju američkih trupa u Bosnu, blokiranju ratifikacije međunarodnih sporazuma, među kojima i Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja, kao i protokola iz Kjota o globalnom zagrevanju. Radio je i kao urednik u novinama i televizijski komentator, a u Senat je prvi put ušao 1972.

1922. - Osnovana je Britanska radio kompanija (BBC).

1925. - Rođena je grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1931. - Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svet mnogim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovečanstva".

1931. - Rođen je Svetozar Stojanović, jedan od vodećih srpskih filozofa i teoretičara politike u drugoj polovini 20. veka. Rođen je u trgovačkoj porodici u Kragujevcu. Doktorirao je u Beogradu 1962. Pripadao je grupi nastavnika koji su ukljonjeni sa beogradskog Filozofskog fakulteta 1974. zbog disidentske delatnosti. Uživao je ozbiljan međunarodni ugled i kao plodan stručni autor i zbog opšte javne delatnosti. Dela: "Savremena meta-etika", "Između ideala i stvarnosti", "Istorija i partijska svest", "Na srpskom delu Titanika".

1967. - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao je u atmosferu Venere i emitovao podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

1982. - Umro je francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa levog krila Radikalsocijalističke partije, koji je postavši predsednik vlade 1954. okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio se u Pokretu otpora do 1942. posle čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

1989. - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Erih Honeker je odmah posle posete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova podneo ostavku iz "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije izabran je Egon Krenc.

1991. - Televizija Beograd počela je da emituje program preko satelita.

1998. - Najmanje 700 ljudi poginulo je prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

1998. - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom levičarskih gerilaca, poginulo je 62 ljudi.

1998. - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu je, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dveju strana od 1949.

2000. - Senat SAD odobrio je prodaju hrane i lekova Kubi, što je bila krupna promena u politici strogog embarga koji je protiv te karipske zemlje Vašington zaveo četiri decenije ranije.

2002. - U centru Moskve atentatori su ubili gubernatora ruske dalekoistočne Magadanske oblasti Valentina Cvetkova.

2005. - Umro je ideolog perestrojke Aleksandar Jakovljev, koji je predvodeći grupu demokrata među sovjetskim komunistima, formulisao ideju reformisanja Sovjetskog Saveza nazvanu - Perestrojka, koja je značajno izmenila način života u toj zemlji ali je na kraju dovela i do raspada sovjetske države.

2006. - Preminuo je akademik Zvonko Marić, istaknuti naučnik u oblasti teorijske fizike. Rođen u Bujanovcu, studirao je fiziku u Beogradu i Zagrebu (kod Ivana Supeka) i u školi za teorijsku fiziku Nila Bora u Kopenhagenu. Marić je godinama bio najistaknutija ličnost teorijske fizike u Srbiji. Od 1960. do 1970. rukovodio je Laboratorijom za teorijsku fiziku u Institutu u Vinči. Istovremeno je počeo da razvija saradnju sa francuskim Institutom za nuklearne nauke u Orseju i Institutom Anri Poenkare u Parizu. Pet godina po osnivanju Instituta za fiziku, 1970. godine, Marić postaje rukovodilac novoosnovane laboratorije za Teorijsku fiziku. Od 2000. bio je predsednik odnosno član upravnog odbora Instituta.

2007. - Najmanje 133 ljudi poginulo je dok je više od 450 povređeno, u Karačiju, u napadu na konvoj u kojem se nalazila bivša pakistanska premijerka Benazir Buto, koja se vratila u zemlju posle osmogodišnjeg egzila. Meta napada bio je kamion-platforma, na kojem se Buto vozila od aerodroma, pozdravljajući stotine hiljada svojih pristalica na ulicama najmnogoljudnijeg pakistanskog grada.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.