Nema trgovanja s rasejanjem

Izvor: Politika, 28.Sep.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nema trgovanja s rasejanjem

Dijaspori se prebacuje da traži privilegije, a ona hoće samo pravnu sigurnost i jasna pravila igre

– Dijaspora nije moneta za politička potkusurivanja u matici, pa je svako javno govorenje o ukidanju Ministarstva za dijasporu, najblaže rečeno, neodgovorno. Glasine u srpskoj političkoj javnosti da bi odlazak aktuelnog šefa diplomatije mogao da izazove i nestanak nekih resora u vladi koje vodi njegova stranka, što se nemušto objašnjava navodnim zahtevom Evropske unije >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << da se broj srpskih ministarstava dovede na neki skromniji obim nemaju veze sa željom nas iz rasejanja da zajedno sa vladom i našim ljudima odavde unapredimo odnose sa otadžbinom – kaže Sofija Škorić, potpredsednica Kongresa srpskog ujedinjenja iz Kanade.

Ona upozorava na negativne posledice čitave atmosfere i opasnost poništavanja skromnih iskoraka koji su načinjeni tokom dve i po godine rada najmlađeg ministarstva Koštuničinog kabineta.

Spora država

– Umesto da danas otvoreno i kritički razgovaramo o onome što treba poboljšati u odnosu vlade i resornog ministarstva prema dijaspori, mi se vraćamo na rasprave od pre pet i više godina. Ono što je do sada urađeno veliki je korak napred, jer, dugo smo bili neprijateljska emigracija. Mi smo i dalje nepoverljivi prema određenim stvarima zbog korupcije, privilegija, nepostojanja čvrstih pravila igre u biznisu – ističe naša sagovornica, dodajući da srpska država nije mnogo uradila, a ono što jeste činila je izuzetno sporo.

Kad se povede reč o ovim pitanjima, dijaspori se prebacuje da traži privilegije, a Škorićka objašnjava da naši ljudi iz sveta traže samo stabilnu pravnu državu u kojoj se problemi efikasno rešavaju.

– Najveći deo dijaspore želi da ostane državljanin svoje matice i da pomogne. Ljudi uglavnom u dijaspori žive dobro. Nemamo tu neku ličnu motivaciju zbog unapređenja našeg standarda i kvaliteta života. Ali, kako možemo da pomognemo ako nam to nije legalno omogućeno? Ili izgleda da ovde hoće samo pare iz dijaspore.

Na kraju Vidovdanskog sabora dijaspore i matice, naša sagovornica je u ime KSU iznela listu od 14 zahteva među kojima se već mnogo puta ponavljaju izrečena zalaganja da se dijaspori omogući suštinsko učešće u društvenom, političkom i ekonomskom životu zemlje. Rasprava o tome tada je izbegnuta, a na pismena obraćanja sa ovim sadržajem upućenim svima koji su u bilo kakvoj vezi sa dijasporom, uključujući i kabinete premijera i predsednika Srbije, do danas još niko nije odgovorio.

– Matica mora da bude taj stožer, da nas okuplja oko sebe. Lako bismo se mi onda uključili u matičnu zajednicu, kad znamo šta su prioriteti, šta nam je primarni cilj – veli Sofija Škorić, pominjući u više navrata pozitivne primere organizovanja i delovanja grčke ili jermenske dijaspore.

Da se ne odrodimo

Problema ima i u samoj dijaspori koja je razjedinjena, bez strogo definisanih ciljeva, u organizacije koje okupljaju kritičnu masu naših iseljenika. Naša sagovornica podseća da je KSU u više navrata pokušavao da bude inicijator takvih poteza, upadajući neoprezno u grešku da drugima nešto nameće.

– Opet dolazimo do uloge matice. Kada bi matica bila prilježnija da se organizujemo u neki svesrpski kongres, u tom slučaju nedobronamerni i kritizeri bi bili marginalizovani. Mi smo voljni, ali da li je ova država voljna. Bez toga ne može – smatra ona, ističući da ima mnogo solidnih organizacija i još više dobrih i vrednih ljudi koji rade na ovome, ali to nije dovoljno za osetniji uzlet u korist Srbije.

U KSU, po rečima naše sagovornice, problem vide u političkim prepucavanjima i strahu svih na političkoj sceni da onaj drugi ne dobije povoljniji politički kredit. A da je moguće ujediniti sve snage i u Srbiji i van nje pokazuje aktuelna situacija oko Kosmeta.

– Svi imamo istu želju i nadu, ista zalaganja. Zajednički su nam nacionalni interesi i na tome moramo zajednički da radimo, bez obzira na to da li sam u Beogradu ili Njujorku i Torontu. Onda nije važno ni kojoj stranci pripadate. Najveći deo dijaspore nije stranački opredeljen, ali jeste patriotski i to treba imati u vidu, posebno kad je reč o mladim ljudima. Jer, mi iz starijih generacija hteli smo da se žrtvujemo, naša deca neće da se žrtvuju, hoće da sarađuju. Država ima obavezu da ih prigrli i ne pusti da se pogube. Doći će vreme kada će nam se odroditi rasejanje, a to je najveća nesreća koja može da nam se dogodi – veli na kraju Sofija Škorić.

Radivoje Petrović

[objavljeno: 28.09.2006.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.