Izvor: Politika, 18.Okt.2009, 23:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Misterije Titovih primanja
Josip Broz Tito kao predsednik primao je svakog meseca novčanu naknadu za dečji dodatak i to za troje dece, a taj podatak „Politika” je pronašla u njegovom rešenju za plaćanje poreza
Josip Broz Tito kao predsednik primao je svakog meseca u okviru redovnih prinadležnosti, odnosno plate, i novčanu naknadu za dečji dodatak. I to za troje dece – piše u jednom od dokumenata koji se nalaze >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u Arhivu Jugoslavije. Taj podatak o troje dece Josipa Broza „Politika” je pronašla u njegovom rešenju za plaćanje poreza Narodnog odbora opštine Savski venac broj 456 od 27. januara 1962. godine. U njemu, između ostalog, doslovno piše: „Na osnovu čl. 15 Zakona o porezu na lični prihod građana i čl. 12 i 16 Pravilnika za izvršenje pomenutog zakona, finansijski organ ovog Narodnog odbora rešava da se poreskom obvezniku Josipu Brozu Titu, zanimanje – predsednik FNRJ iz Beograda, sa stanom u ulici Užička 15, utvrdi poreska osnovica za razrez poreza na lični dohodak građana za 1961. godinu u iznosu dinara 3.264.259 na koju porez iznosi dinara 1.007.842, opštinski prirez din. ...”
U obrazloženju su dati stvarni prihodi: iz redovnog radnog odnosa – 2.964.300 dinara, i od autorskih prava 1.199.959, što ukupno znači 4.164.259 dinara...” Dalje piše:
„Poreskom obvezniku se umanjuje poreska osnovica za din. 200.000 jer jedini privređuje, a izdržava četiri člana: suprugu i troje dece (čl. 8 Zakona na lični prihod građana).
Kada su deca u pitanju, za Josipa Broza se, prema pisanju Vladimira Dedijera u „Prilozima za Titovu biografiju”, zna sledeće: prvo dete dobio je sa Ruskinjom Pelagijom Belousovom u septembru 1920. godine u Jastrebarskom, ali je ono posle nekoliko dana preminulo. U Velikom Trojstvu 24. decembra 1921. godine Pelagija je rodila žensko dete – Zlaticu, a 17. novembra 1922. godine i mališana nazvanog Hinko. Oboje su umrli. Hinko sedam dana po rođenju, a Zlatica u leto 1923. godine. Sin Žarko, čija je majka takođe Pelagija, rođen je 1924. godine, a sin Miša 1940. u Zagrebu iz braka sa Nemicom Hertom Has. I to je kraj zvanične priče o broju Titove dece.
Prvo pitanje koje se nameće jeste ko je, uz Žarka i Mišu, Titovo treće dete za koje je dobijao dečji dodatak tokom šezdesetih godina? Šira javnost naravno ima više odgovora i na to pitanje. Godinama je najčešće pominjana Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika SR Jugoslavije. Glavni argument za takvu tvrdnju bilo je izostavljanje njenog imena iz testamenta koji je sačinio njen zvanični otac Moma Marković, partijski i državni funkcioner u velikoj Jugoslaviji.
U knjizi Filipa Radulovića „Ljubavi Josipa Broza”, koju je autor sačinio uz dobijeni Titov blagoslov u pisanom obliku u Splitu 1977. godine da piše o tome, pominje se sin Oliver, rođen u Parizu 1937. godine iz vanbračne veze sa Francuskinjom Žanom Koatije. Tu je, potom, vanbračno dete rođeno u Čankovu iz veze sa Čehinjom Marusom Novakovom, pa sin Kiril, rođen 1915. u selu Korutovu blizu Svijaženska iz vanbračne veze sa Ruskinjom Ljusom Svedlovskom i tako redom, nekoliko puta po raznim državama...
Drugo pitanje na koje je teško naći odgovor jeste: po tadašnjem zakonu roditelji su primali taj dodatak za decu koja završavaju visoku školu u roku – znači do 23. ili 24. godine. Ako je sin Žarko rođen 1924. on je, znači, 1964. godine imao 40 godina. O kakvom je tu dečjem dodatku reč? Isto se odnosi i na sina Mišu. Krajem šezdesetih on je imao nepunih 30 godina, a za njega je takođe išao dečji dodatak. Ako su oni bili van te priče, na koju je decu stizalo pravo Josipu Brozu da prima novac za dodatak?
Mogući odgovor je da niko nije smeo da pita Josipa Broza koliko ima dece pa je stavio „troje”, i to je tako ostalo decenijama zapisano. Ni Vladimir Dedijer u „Prilozima za biografiju Josipa Broza Tita” u izdanju „Kulture” iz 1955. godine nigde ne pominje Hertu Has i njihovog sina Mišu. Kad je reč o sumi novca za dečji dodatak, on je iznosio, kao što se vidi iz dokumenta, oko deset hiljada dinara.
Primanja Josipa Broza po dokumentima iz šezdesetih godina bila su iz dva izvora – redovna plata i autorski honorari. Tako u zvaničnoj zabelešci koju je potpisao Franjo Stipković, uz napomenu da se „drug predsednik usmeno 7. marta 1967. složio sa predloženim”, piše:
„Prema priloženom rješenju Skupštine općine Savski venac drug predsednik treba platiti DIN 3.223.465 na ime DOPRINOSA OD UKUPNOG PRIHODA za 1966. godinu. Na žiro-račun pristigla su slijedeća sredstva: „Rilindja” Priština / prema izvodu od 6. 1. o. g. ... dinara 1.579.500”. „Forum” Novi Sad / prema izvodu od 12. 1. o. g. ... dinara 1.316.250. Ukupno dinara 2.895.750.
O kojoj količini novca je reč govori podatak da je „fića”, ili zvanično „fijat 750-m” 1970. godine koštao po fabričkoj ceni 13.400, a po maloprodajnoj ceni 15.611 dinara. Prema dokumentu iz Saveznog izvršnog veća koji je potpisao Mitja Ribičič, tadašnji predsednik, piše sledeće:
„Druže predsedniče, Administrativna komisija Savezne skupštine izvršila je ovih dana usklađivanje naknada ličnih dohodaka saveznih poslanika i funkcionera Savezne skupštine i Saveznog izvršnog veća. Na osnovu te odluke najveće naknade ličnih dohodaka saveznih funkcionera iznose oko 6.000 dinara mesečno. Obaveštavam Vas da je u dogovoru sa predsednikom Savezne skupštine i Administrativnom komisijom Savezne skupštine odlučeno da se i naknada ličnog dohotka predsednika Republike odredi u visini od 20.000. dinara mesečno od 1. januara 1970. godine, koji je iznos obezbeđen u Saveznom budžetu za 1970. godinu.”
Znači, od godišnje plate Josip Broz mogao je da kupi 16 fića. Naravno, osim plate i honorara Josip Broz je prihodovao i od raznih poklona koji su stizali sa mnogih strana – domaćih i stranih. Prema dokumentu koji je potpisao Mlađo Bogunović 2. februara 1960. od poklona – goveda Josipu Brozu je 31. decembra 1959. godine isplaćeno 197.945 dinara. To je jedan od mnogobrojnih sačuvanih dokumenata koji dokazuju da se ogroman novac slivao u ličnu kasu Josipa Broza o kojem je znao samo on i njegovi potčinjeni.
Dragan Vlahović
[objavljeno: 19/10/2009]









