Obama I Kenedi: istorijske paralele

Izvor: Vostok.rs, 18.Jan.2013, 16:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obama I Kenedi: istorijske paralele

18.01.2013. -

Barak Obama – novi Džon Kenedi? Uoči naznačene za 21. januar inauguracije novoizabranog predsednika SAD, analitičari traže paralele između njega i poznatih američkih državnika koji su ranije bili u Beloj kući. Prema njihovom mišljenju, najviše sličnosti je sa Džonom Ficdžeraldom Kenedijem. Obojica američkih lidera mogu da se nazovu predsednicima-reformatorima.

Paralele u etapama biografije Džona Kenedija i Baraka Obame se nalaze još u >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << periodu dok nisu izašli na političku scenu. Oba su odrastali u teškim vremenima za SAD: Kenedi – 1930-ih, godine Velike depresije; Obama – 1970-ih, kada je američka armija doživela poraz u Vijetnamu. Studirali su na Harvardu (mada je sadašnji predsednik studirao i na Kolumbijskom univerzitetu). Oba su se mladi kandidovali za predsednika, međutim, oba su već imali više od 10 godina iskustva i rada u Kongresu i Senatu, napisali po dve knjige i imali po dvoje dece. S tačke gledišta američkih birača najvažnija sličnost dvojice lidera je to što su oni rušili postojeće političke stereotipe, smatra zamenik dekana fakulteta svetske politike MGU Andrej Sidorov:

- Kenedi je bio prvi katolik na mestu predsednika države, a Obama prvi tamnoputi predsednik. Sličnost je u tome što su oni demokrate: to je određeni deo glasačkog tela, neka određenost u govorima i nastupima, orijentisana na te ljude koji glasaju za njih. Slični su i po stilu predsedničkog rukovođenja, pokazuju energiju i vedrinu.

U borbi za predsedničko mesto i Kenedi i Obama su pobedili svoje suparnike sa minimalnom razlikom. Veliku ulogu u predizbornoj trci su odigrale oratorske sposobnosti oba političara. Čak su i slogani u suštini bili isti: „Zapitaj se šta možeš da uradiš za ovu zemlju!“, kod prvog, i „Da, mi možemo“, kod drugog. Bez obzira što su najavili reforme u unutrašnjoj politici, predsednici nisu bezobzirno rušili „nasleđe“ svojih prethodnika. Za razliku od Džordža Buša mlađeg, koji je težio da se oslobodi svega što se odnosilo na Bila Klintona. Istovremeno, ni jedan od njih dvojice nije imao posebnog uspeha u spasavanju ekonomije SAD koja je posustajala pod težinom dugova.

Što se tiče spoljne politike, i tu je očigledna sličnost. Oba predsednika su došli na vlast u momentu kada su SAD gubile svoju dominaiju u svetu. Ipak, Kenedi je nastojao da poboljša odnose sa SSSR, a Obama sa Rusijom, podvukao je direktor Instituta za strateške prognoze Aleksandar Gusev:

- I jedan i drugi su, naravno, zastupali interese SAD. Sećamo se Kubanske raketne krize kada je svet, praktično, bio na pragu ratu. Hvala Bogu, ta vremena su u prošlosti. Ipak, kriza koje je bila pre 50 godina, postoji i danas – samo ima nešto drugačije okvire. I dolazak specijalnog predstavnika Baraka Obame – a on je stigao u Moskvu odmah posle inauguracije – u suštini, je prva poseta poslanika američkog predsednika nekoj zemlji. I to je Rusija – što je od principijelne važnosti. Meni se čini da njih povezuje još jedna teza – gledati na Rusiju kao na jednog od najozbiljnijih partnera. Oni jako dobro shvataju da je prilično teško izgraditi zajedničku konfiguraciju u okviru svetske javnosti bez Rusije.

Što se tiče razlika, one su, uglavnom, posledica vremena: jer od vremena Kenedija je prošlo pola veka. U samoj Demokratskoj partiji su naglo ojačale levo-liberalne tendencije, ideje političke korektnosti i multikulturizma. Prema mišljenju američkih analitičara, pristalica političkih „jastrebova“, Barak Obama je, za razliku od Džona Kenedija, sa sobom doneo duh „praštanja i sveopšteg primirja“ po bilo kojoj ceni – prema njihovim rečima, duh kapitulacije koji je prikriven pragmatizmom. Kenedi je, prema njihovim rečima, osporavao politiku druge velike države – SSSR, dok Obama na pretnje militantnog islama pokušava da reši problem putem pregovora i ustupaka. Mada se i u ovim maksimama može naći sličnost: „jastrebovi“ nisu voleli ni Džona Kenedija. Može se reći da ga smrtno nisu voleli. Ali, verovatno, da je slobodna Amerika poslednjih decenija iskorenila neke posebno štetne tradicije. I paralele dvojice lidera neće otići tako daleko.

Andrej Smirnov,

Izvor: Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»    

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.