Hobotnice vide kožom

Izvor: B92, 21.Maj.2015, 13:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hobotnice vide kožom

Hobotnice imaju sposobnost da registruju svetlosni nadražaj i odgovore na njega samo zahvaljujući svojoj koži, bez učešća očiju ili mozga, pokazalo je američko istraživanje.

Istraživanje tima biologa sa Univerziteta u Kaliforniji pokazalo je da promene na koži hobotnica ne uzrokuju samo signali iz njihovog mozga, već i lokalni senzori smešteni u koži.

"Hobotnice putem kože ne mogu da registruju istu količinu svetlosti i svetlosnih detalja kao kada bi koristile >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << oči i mozak, ali svakako mogu da osete brojne promene u vezi sa njenim intenzitetom”, navodi istraživač Dezmond Ramirez.

Naime, koža hobotnica sadrži hromatofore, ćelije koje ulaze i u sastav njihovih očiju. Hromatofori sadrže posebne kesice sa pigmentima osetljivim na svetlost. Kada se koža izloži svetlosti, hromatofori se šire, uzrokujući samim tim i promene u izgledu kože.

Testiranje uzoraka kože različitih jedinki pokazalo je da se njihova boja menja od blede do žute ili braon kada se izlažu beloj ili plavoj svetlosti.

Za promenu boje kože, odnosno proces kamuflaže, hobotnice koriste tri različita tipa ćelija. Najdublji nivo samo pasivno reflektuje svetlost iz pozadine, dok onaj najviši sadrži žutu, crvenu, smeđu i crnu boju.

Do sada se smatralo da ove promene izaziva isključivo oslanjanje hobotnica na čulo vida - uprkos odsustvu sposobnosti raspoznavanja boja, hobotnice koriste oči da raspoznavanje promena u okruženju na koje u deliću sekunde reaguju kontrakcijom ili opuštanjem hromatofora.

Iako su eksperimenti iz 1960. godine pokazali su da hromatofori automatski odgovaraju na svetlost - što je ukazivalo na to da proces kamuflaže ne bi morao nužno da uključuje moždanu aktivnost - niko od stručnjaka do danas se nije ozbiljnije pozabavio ovim pitanjem.

Nakon eksperimenata sprovedenih na sipama i lignjama, naučni tim je ustanovio da i ovi organizmi poseduju istu karakteristiku.

Istraživanje je objavljeno u časopisu “Journal of Experimental Biology”.

Foto: Joe Parks/Flickr.com

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.