Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Nov.2019, 12:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Danas je Svetski dan romskog jezika
Svetski dan romskog jezika, 5. novembar, prvi put je obeležen 2009. godine, sa ciljem očuvanja i negovanja ovog jezika kao važnog činioca identiteta romskih zajednica, koji je uz romsku kulturu sastavni deo istorije zemalja u regionu. Danas se često govori i o njegovoj ugroženosti, zbog čega je postojanje Katedre na romskom jeziku, na Visokoj školi strukovnih studija Mihailo Palov u Vršcu, od izuzetnog značaja.
Katedra studijskog programa za obrazovanje vaspitača na romskom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << jeziku u Vršcu, jedinstvena je u našoj zemlji i šire, i postoji već jedanaest godina. Do sada je kroz nju prošlo 80-ak studenata romske nacionalnosti, 28-oro ih je diplomiralo, dosta ih je upisalo specijalističke studije, neki već rade u svojoj struci ili kao pedagoški asistenti.
Svi oni, i bivši i sadašnji studenti i profesori, zajedno rade na očuvanju nacionalnog identiteta Roma i njihovog maternjeg jezika.
"Jako je lepo videti moje sunarodnike koji su obrazovani, koji znaju da se lepo izražavaju. Postoji veliki broj romske dece koja nisu upućena u svoju kulturu i svoj jezik, i zato mislim da je ova katedra krucijalna za naš razvoj", kaže student Đorđe Rojčić iz Bele Palanke.
"Putovanjima Roma, onaj prvobitni pradedovski jezik se izgubio. Imamo dosta pozajmljenica, reči preuzetih iz drugih jezika, ali Romi jednostavno ne odustaju, i dalje kod kuće govore romskim jezikom, i u gradu, u društvu, a mi se trudimo da se govori i u školama, kako se ne bi zaboravio", navodi Eldena Stanić.
Osim što je saradnik u nastavi, Eldena je upisala i master studije, i planira da se ozbiljno bavi romskim jezikom. Ipak, osim nekoliko istaknutih romskih književnika, u Srbiji danas nema puno ljudi koji se bave proučavanjem romskog jezika i književnosti:
"Nemamo naučne radnike koji se bave istraživanjem književnosti. Ja sam inače po struci doktor književnih nauka, profesor srpske književnosti i jezika, pa sam sve ono što sam radila kroz čitav svoj život, usmerila i na proučavanje romskog. Ali takvih ljudi danas u Srbiji nema mnogo, i plašim se da sam možda jedina", objašnjava šefica katedre, dr Marija Aleksandrović.
To je i osnovni razlog što, na primer, Visoka škola u Kikindi još uvek nije pokrenula studijski program na romskom jeziku, iako interesovanje postoji.
"Mislim da Visoka škola u Vršcu tu može da odigra značajnu ulogu, s obzirom na činjenicu da mi na visokom nivou obrazujemo mlade ljude koji pored srpskog, govore i romski, kao maternji jezik", poručuje direktorka doc. dr Jelena Prtljaga.
To pomaže i da se, kroz rad sa decom na romskom jeziku već u predškolskim ustanovama otklone predrasude da je romski kao maternji jezik rezervisan samo za kuću.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
