Antonio Kanova

Izvor: Politika, 29.Feb.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Antonio Kanova

Desetog februara 2008, u galeriji Vila Borgeze u Rimu, zatvorena je izložba „Kanova i Venera pobednica”. Ova izložba i marka od 1,50 evra sa prikazom skulpture „Amor i Psihe”, izloženom u Luvru, podsećaju na 250-godišnjicu rođenja najvećeg italijanskog vajara neoklasičara Antonija Kanovu (1757-1822). Žig „prvog dana izdanja” korišćen je u oktobru 1957. u Pozanju – Trevizo (gde je rođen) i u Rimu.

Vila i park Borgeze projektovani su >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << početkom 17. veka po nalogu kardinala Scipiona Borgeze. On je naručio skulpture od Berninija, a kasnije je Kamilo Borgeze pozvao Kanovu u vilu, gde je ovaj dopunio postojeću kolekciju, a 1808. godine završio skulpturu „Venera pobednica”. Kao model, pozirala mu je Kamilova supruga i sestra Napoleona Bonaparte – Paola Borgeze. Po završetku dela, ljubomorni muž nije dopuštao da ga iko vidi, čak ni autor. Kanova Venara je nadahnuta Ticijanovim slikama i figurama na etrurskim sarkofazima. Iste godine je Kamilo je prodao Napoleonu više Kanovinih skulptura za pariski Luvr, na primer „Gospođu majku”(imperatorovu majku), „Amora i Psihu”, pa je zahvaljujući tome italijanski vajar postao šire poznat. Inače, Kanova je kao umetnik počeo da se formira u Veneciji, a kada se doselio u Rim 1791. već je bio poznat umetnik. Bio je inspirisan grčko-rimskim uzorima, ali je umeo da svojim delima da notu čulnosti što se vidi na – „Perseju”, „Napoleonu”, skulpturama koje krase u park Fontenblo.

Kanova je stvorio je oko sto statua i većina su remek-dela. Stendal im se posebno divio (naročito „Gracijama”), govoreći da Kanova nije kopirao Grke, ali je umeo da pronađe lepotu kao što su to činili Grci.

Za neke ranije godišnjice ovog vajara u Italiji su 1957. izdate serije: medaljon sa likom Kanove od 25 lira, „Herkul i Likas” od 60 lira i „Paola Borgeze” od 80 lira. U Lenjingradu je 1972. izdata serija „Tri gracije”, u Vatikanu 1958 godine serija „Pape” od 5 lira, Klement XIII, Klement XIV na onoj od 10 lira, Pije VI na 35 lira i na 100 lira Pije VII (spomenici i biste).

Na izložbi „Italijanski portret kroz vekove”, priređenoj 1939. godine u Novom dvoru (danas Predsedništvu Srbije) u Beogradu, prikazan je i „Autoportret umetnika”, koji može da se vidi na marki iz 1944. godine od 10 lira (serija: 400. godina Akademije umetnosti u Panteonu)"

V. P.

[objavljeno: 01.03.2008.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.