Kako zaštiti šecernu repu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Avg.2020, 11:16

Kako zaštiti šecernu repu

Nestabilne vremenske prilike, skoro svakodnevna pojava pljuskovitih padavina, dnevne temperature iznad 25 stepeni i prisustvo infektivnog materijala, su optimalni parametri za razvoj patogena prouzrokovača pegavosti lista šećerne repe stručnjaci savetuju da nakon uspešne zaštite repe od štetočina u prvom redu misleći na repinu pipu, čišćenju njiva od korova, treba se pristupiti zaštiti šećerne repe od bolesti pegavost lista, što je ekonomski najznačajnije i najštetnije oboljenje >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << ove kulture.

Šerna repa je biljka sa najvećim sadržajem šećera i kao takva podložna je raznim oboljenjima kako lista, tako i korena repe. Stručnjaci savetuju da štete zavise od primenjene agrotehnike, pre svega misleći na izbalansiranu ishranu podloge, od izbora asortimenta i od pravovremene primene fungicida. Kažu da su u proteklom periodu ostvareni uslovi za širenje infekcije odnosno bolesti pegavosti lista repe i da je sada pravo vreme da se sprovedu mere zaštite.

Iz poljoprivredne stručne službe savetuju da svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu da se prijave u ovu službu kako bi se uradila analiza zemljišta nakon skidanja šećerne repe i pristupilo daljem tretiranju i đubrenju.

Proizvođačima šećerne repe se preporučuje da zaštite useve fungicidima. Sve informacije o zaštiti useva i potrebnim savetima, mogu dobiti na portalu Prognozno-izveštajne službe zaštite bilje.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.