Grubor: Partizanov problem nije dug, već gotovina

Izvor: Politika, 22.Dec.2012, 16:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grubor: Partizanov problem nije dug, već gotovina

Generalni sekretar FK Partizan govori o finansijskoj situaciji u klubu koji „efektivno troši 15 miliona evra godišnje”. – Da bi javnost znala plate igrača potrebna dozvola upravnog odbora

Sportski klubovi u Srbiji suočeni su s velikim finansijskim problemima. Kako posluje Partizan, najtrofejniji fudbalski klub od osamostaljenja Srbije, objasnio je njegov generalni sekretar Darko Grubor.

Koliki je budžet kluba?

Partizan >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u poslednjih nekoliko godina efektivno troši oko 15 miliona evra. Na to se može dodati ili oduzeti pet odsto, što zavisi od rezultata. Naravno kada smo igrali Ligu šampiona i prihodi i rashodi su bili veći. Naglašavam da govorim o novcu koji se efektivno troši, bez rashodnih stavki koje su knjigovodstvena kategorija i ne predstavljaju efektivno potrošen novac.

Kako Partizan ostvaruje prihode?

Poslovna godina još nije završena, pa nemam precizne podatke za 2012. Struktura je manje više standardna. Od ukupnog prihoda oko 65 odsto su transferi; prihod od Uefe na nivou učešća u grupnoj fazi Lige Evrope je oko 10 odsto, a preostalih 25 su ostali prihodi. To su: sponzori, prodaja ulaznica, TV prava… Napominjem da ovo ne važi za 2010. u kojoj su i prihodi i troškovi bili mnogo veći zbog učešća u Ligi šampiona.

S obzirom da u poslednje vreme prodaja igrača nije toliko značajna stavka, kako popunjavate budžet?

U leto 2011. smo imali poslednji „jak” prelazni rok. Tada su otišli Savić, Fejsa, Petrović… Od dela tog novca još uvek živimo. Nažalost, zimski prelazni rok nije bio ni blizu toliko uspešan, a letos smo imali transfer Aksentijevića. Imali smo kraća i manja kašnjenja upravo zbog skromnih bilansa prelaznih rokova.

Kakva je struktura troškova?

Fiksni troškovi su 600.000 evra mesečno. Tu spadaju: zarade, rate ugovora od igrača, komunalni troškovi, stanarine za iznajmljene stanove... „Suve plate” su 550.000 evra. Međutim, tu nisu uračunate premije koje je teško projektovati, jer ne znamo rezultate koji će se ostvariti. Tu nisu ni troškovi organizacije utakmica, putovanja, priprema i to za sve – od prvog tima do najniže selekcije. Takođe tu nisu ni investicije za koje se stalno ukazuje potreba, pogotovo na stadionu koji je zastareo. Tako da je fiksna cifra u stvari samo polovina mesečnih rashoda.

Koliko je novca potrebno za održavanje stadiona i Sportskog centra?

Za održavanje stadiona je potrebno između 800.000 i 900.000 evra. Tu su uključene i plate Sportskog društva i komunalije, radnika koji se bave održavanjem terena. Investicije variraju. Recimo, 2010. smo imali dosta renoviranja, prošle je stigao novi semafor… Imamo problem sa standardima Uefe, koje ne ispunjavamo u potpunosti. Sportski centar je veća stavka. Tamo imamo 50 zaposlenih, za čije bruto zarade izdvajamo oko 400.000 evra, sa komunalijama, troškovima održavanja. Samo održavanje i funkcionisanje oba objekta, bez investicija, košta oko milion i po evra.

Da li Partizan duguje i koliko?

Nemamo takvih problema. Naš problem je keš. Imamo svakodnevne troškove, a nemamo svakodnevne prihode. Imamo mnogo takmičarskih selekcija, dva ogromna objekta na svojim leđima, utakmica. To je i ključni problem srpskog fudbala, pa je planiranje otežano. U većini evropskih zemalja klubovi znaju prihode od TV prava, sponzora, mogu da projektuju prodaju ulaznica sa velikom dozom sigurnosti. Kada bismo mi u Srbiji planirali na osnovu ovih stavki, morali bismo da se svedemo na potpuno amaterski nivo. U našim planovima su uvek neizvesne stavke, kao što su transferi igrača i prihodi od Uefe. Zato naši budžeti i jesu rizični i može da se dođe u situaciju da prihoda nema, a rashodi ne mogu da se otplate.

Dakle, Partizan, ne računajući nesklad između dnevnih troškova i periodičnog priliva nova, ne duguje nikome ništa?

Ponekad ne možemo obavezu da izmirimo na vreme zbog potraživanja koje tek treba da dođe. Pod pretpostavkom da potraživanja stignu na vreme, Partizan nikome ne duguje ništa. Ne znamo koliko ćemo prihoda u 2013. ostvariti od transfera igrača i od takmičenja u Evropi, a to su nam glavni izvori prihoda. Postoji dosta rizika u poslovanju Partizana, kao i svih srpskih klubova. Partizan je bankama zahvalan klijent, ali ima jednak tretman kao i ceo srpski sport, tako da kreditna pomoć koja postoji u svetu ovde ne postoji. Kada Real, Barselona, Mančester junajted i Mančester siti ne mogu da posluju bez kredita kako će Partizan i Crvena zvezda? Zato treba uvesti ista pravila za ceo evropski fudbal.

Koliko drugi klubovi duguju Partizanu?

Imamo problem sa Saragosom, jer su naša potraživanja od 1,75 miliona evra ušla u stečajnu masu, pa u masu za reprogramiranje. Kako sada stoje stvari dobićemo 40 odsto u periodu od 2013. do 2021. u osam godišnjih rata. To nam je napravilo veliki problem u balansu prihoda i rashoda. Osim nje, trenutno drugih problema nemamo.

Na koji način Partizan posluje s menadžerima? Priča se da je klub tek treća ili četvrta ruka u prodaji igrača i da mnogi od transfera uzimaju svoj deo kolača?

To su gluposti. Postoji Fifin sistem u kojem se zna tačan iznos transfera, provizije… Sve je transparentno. Ti podaci nisu javni, niti će ikada to biti. Ugovor se zaključuje isključivo između dva kluba. Ako je i bilo drugih iskustava, a ja ne znam da jeste u Partizanu, to više nije moguće. Međutim, klub ne može da sklopi nikakav ugovor sa igračem ispod 15 godina, a kod agenata takva ograničenja ne postoje. Drugo, tek kada igrač postane punoletan možete s njim da sklopite ugovor na pet godina, što stvara situaciju koja odgovara bogatijima.

Kolika je najveća, a kolika najmanja plata fudbalera prvog tima?

To ne mogu da saopštim. O tome odlučuje Upravni odbor. To je u domenu poslovanja kluba, a to ni jedan klub ne objavljuje. Po kuloarima se o tome priča, a ponekad se cifre i pogode.

Da li je tačno da je Zabija platio 300.000 evra da igra u Partizanu šest meseci?

Kamo sreće da je to tačno. Koliko znam u istoriji kluba nismo imali takvu situaciju.

Šta je bilo sa dugom za porez?

On je reprogramiran. U međuvremenu je usvojen i novi zakon, koji će pomoći i sportu, mada nije donet zbog njega. Normalno je da je Partizan najveći poreski dužnik, jer je najviše radio, imao najbolje rezultate, pa samim tim i najveća primanja igrača, premije.

Koliko je dug za porez?

Ne znam koliko sada iznosi. Moramo da proračunamo, jer je sada drugačiji zakon, pa ćemo moći za nekoliko dana to da saopštimo. To nije tajna i ne može da se sakrije.

----------------------------------------

Partizanu kazna 100.000 evra i pretnja zabranom učešća

Kontrolna i disciplinska komisija Uefe isključiće Partizan iz evrokupova u naredne tri sezone ukoliko do 31. marta ne dokaže da je izmirio zaostale poreske obaveze i kaznila ga sa 100.000 evra zbog toga što je probio i drugi rok.

– Važno je da je novac zarađen učešćem u takmičenjima ove sezone oslobođen. Prvi put smo kažnjeni sa 30.000 evra. Mi smo neka vrsta „kolateralne štete” u borbi između vodećih evropskih liga da se ista pravila primenjuju na sve. Klubovi iz Srbije ne mogu da posluju kao klubovi iz recimo Engleske ili Nemačke, ali ćemo rešiti problem i dobiti licencu – rekao je Darko Grubor.

Đorđe Smiljanić

objavljeno: 22.12.2012.
Pogledaj vesti o: Partizan,   Fudbal,   Liga Šampiona

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.