Pošto kilo sajta i portala

Izvor: Politika, 16.Jun.2011, 00:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pošto kilo sajta i portala

Tehnički zahtevi diktiraju cenu, pa dizajn cele internet-prezentacije može da košta i pet hiljada evra

Koliko košta izrada sajta? – pitanje je koje se nedavno često postavljalo u ovdašnjim medijima, ali i među običnim građanstvom. Mediji su ovo pitanje postavljali i stručnjacima, trudeći se iz petnih žila da kroz odgovore kvantifikuju koliko je koji ministar „zavrnuo državu”.

Pre nekoliko meseci, saznali smo da Ministarstvo životne sredine, rudarstva >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << i planiranja prostora, sa Oliverom Dulićem na čelu, plaća izradu sajta (www.ekoplan.gov.rs) 26.000 evra. Procedura je ispoštovana – tender, tri ponuđača i najniža cena od 26.000 evra je prihvaćena.

Kao po komandi, mediji su listom reagovali na sumanuto trošenje naših para, ali problem je složeniji nego što se čini.

Da bi se razgovaralo o „sumanutoj svoti” potrebno je da se zađe u tehničke zahteve prema kojima se i formira cena izrade bilo kog sajta. Jer, sa tehničke i bezbednosne strane komplikovanom sajtu američkog Pentagona svota od 26.000 evra je „crno ispod nokta”– jasno je i laiku.

Sporni domaći sajt je živ i može se lako proceniti koliko bi njegova izrada koštala. Na konferenciji sazvanoj povodom pokretanja sajta zvaničnici ministarstva opravdali su trošenje novca naprednim tehnologijama. Navedene napredne tehnologije („sajt je urađen u naprednom programskom jeziku CMS i ima dve baze podataka”) bile su uvreda za inteligenciju onih građana Srbije koji se iole razumeju u izradu internet-prezentacija. Danas nema sajta koji se ne izrađuje u CMS-u, što je skraćenica od sistema za upravljanje sadržajem na sajtu (Content Management System). Baze podataka su termin koji je jasniji – u njih se smeštaju podaci (sadržaj), koje CMS „baca” na stranicu, kada posetite sajt. Možda je malo neadekvatna paralela, ali te reči zvaničnika se svode na opis poput „ovaj automobil ima volan i motor na benzin na oba prednja točka, pa je zato toliko skup”.

Drugi slučaj je još zanimljiviji. Bivši ministar trgovine Milosavljević nadmašio je ministra Dulića za tri hiljade evra u plaćanju izrade sajta. Sve ostalo je gotovo ista priča – tender, ponuđači... Ali, ovoga puta ne znamo ni trunku od zahtevnosti tog sajta (jer nije pušten u rad), osim neveštih reči „da nije u pitanju sajt, već portal”. 

Tačan odgovor na pitanje koliko košta izrada sajta ne može da bude isti kao odgovor na pijačno pitanje „Pošto kilo krompira?”. Tehnički zahtevi diktiraju cenu, pa dizajn sajta može da košta i pet hiljada evra, a gde su programeri...

Neka su pomenuti sajtovi napredniji, komplikovaniji, i bezbednosno sigurniji od sajta Pentagona – važnija pitanja jesu za koga su oni namenjeni i zašto se to čini sada.

Ministarstvo trgovine usred krize pokreće projekte koji nisu neophodni da se, recimo, utiče na razne monopole na polju trgovine, o kojima izveštavaju skoro svi u Srbiji. Da se razumemo, ideje za te sajtove su dobre, bez sporenja, ali ne u ovim uslovima. Jer, kuća se gradi od temelja, a o naprednim državnim internet-servisima možemo da razgovaramo kao o krovu te kuće – tek kad imamo korisnike u Srbiji koji će umeti da ih upotrebe i od toga imati korist (makar samo kroz ubrzanje svog posla).

Ako je „ciljna publika” ovih sajtova Evropska unija, tek onda nismo na dobrom putu. Onda u Evropu idemo sa „fensi” nalickanim odelom i sa kravatom prelepih boja, ispod kojih imamo pocepane gaće, smrdljivu majicu i rupe na čarapama.

* Autor je glavni i odgovorni urednik „Sveta kompjutera

Dušan Stojičević

objavljeno: 16.06.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.