Za privredu 1989. daleka budućnost

Izvor: B92, 02.Apr.2011, 03:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za privredu 1989. daleka budućnost

Novi Sad -- Nivo industrijske proizvodnje danas je oko 40 odsto u odnosu na 1989, pa je teško govoriti o konkurentnosti na stranom tržištu, osim nekoliko časnih izuzetaka.

Konkurentnost privrede Srbije u ovom trenutku je na nezavidno niskom nivou, smatraju ekonomski analitičari.

Vladimir Gligorov sa bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije kaže da je izvoz robe iz Srbije veoma mali.

„To je negde oko 20 odsto bruto domaćeg proizvoda, što >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je veoma, veoma malo. Za zemlju ove veličine izvoz bi trebalo da bude negde između 60 i 70 odsto pa čak i veći, recimo 80 odsto, kao što je slučaj sa Mađarskom", navodi Gligorov.

Ekonomisti podsećaju i na činjenicu da je Srbija u ekonomskom smislu izgubila više od 20 godina pa je danas nivo industrijske proizvodnje nešto viši od 40 odsto u odnosu na nivo iz 1989. godine. Dodaju li se tome problemi veoma raširene korupcije, kao i činjenice da više nema velikih donacija, jeftinih kredita i privatizacionih prihoda, ispada da je država na ivici bankrota, smatraju ekonomisti. A u takvim uslovima zaista je teško govoriti o konkurentnosti domaće privrede na stranim tržištima, sem časnih izuzetaka.

Gligorov smatra da loša konkurentnost srpske privrede zapravo proističe iz teških ekonomskih problema u kojima se zemlja nalazi. Prema njegovim rečima, stanje na tržištu rada u Srbiji je najgore u regionu, a pad zaposlenosti u poslednje dve godine je dramatičan.

„Stopa zaposlenosti je vrlo niska, odnosno ispod 50 odsto, ako gledate samo udeo zaposlenih u radno aktivnom stanovništvu. A ako gledate u stanovništvu uopšte, onda je ispod 40 odsto. Broj izgubljenih radnih mesta, odnosno broj novih nezaposlenih u poslednje dve godine prelazi 400.000 ljudi", ilustruje Gligorov.

Ekonomski analitičar Miroslav Prokopijević mišljenja je da moraju da se menjaju pravila igre u domaćoj ekonomiji. Ali, dodaje on, političke elite u poslednjih deset godina jednostavno ne žele da izvedu ozbiljne reforme.

Dokaz za to je, kaže Prokopijević, i činjenica da u javnom sektoru u Srbiji danas radi više od pola miliona građana, a njih 250.000 su zapravo višak.

„Prvi problem je višak zaposlenih u javnom sektoru. I kada počnete neku reformu, negde ima više, negde manje tog viška, ali generalno je višak. A onda se svako vidi u ulozi toga koji će biti otpušten i otpor je strahovit. Jedno je otpuštanje, a drugo je prekvalifikacija, što takođe svi doživljavaju kao veliku neprijatnost", upozorava Prokopijević.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.