Pomoć domaćim proizvodnim firmama

Izvor: Vesti-online.com, 11.Jan.2018, 17:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pomoć domaćim proizvodnim firmama

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež posetio je danas firmu C hemical Agrosava u Šimanovcima, najveću domaću privatnu selekcionu kuću za kukuruz koja svoje proizvode izvozi u dvadesetak zemalja.

Čadež je održao sastanak sa generalnim direktorom Chemical Agrosava Petrom Mirkovićem, obišao fabriku i upoznao se sa procesom proizvodnje.

Sekretar Udruženja za hemijsku industriju u PKS Dragan Stevanović je rekao Tanjugu da je Agrosava jedan od svetlih >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << primera uspešnih domaćih firmi koje se bave proizvodnjom stateških proizvoda i koje su izvozno orijentisane.

Poručio je da će PKS nastaviti da pomaze takva preduzeća.

Naglasio je da su semenski materijal i pesticidi strateški proizvodi za svaku državu, pa tako i našu.

Stevanović je kazao da je C hemical Agrosava nastala 1990. godine i počela sa šest zaposlenih, a sada da ima oko 200 zaposlenih među kojima je i 11 doktora nauka, što pokazuje njihovu orijentaciju na domaći razvoj i inovativne tehnologije.

Istakao je da Agrosava ima veliki izvozni potencijal i da će PKS pomoći toj firmi, kao i svim sličnim firmama koje imaju izvozni potencijal i dobar program.

PKS će nastaviti da pomaže svim fabrikama i preduzećima kao što je Agrosava koje imaju veliki izvozni potencijal i spremne su da izvoze na svetsko tržište.

Direktor sektora za oplemenjivanje i umnožavanje semena u Agrosavi doktor Nenad Vasić je rekao Tanjugu da je kukuruz najvažnija ratarska kultura u Srbiji, ali i Jugoistočnoj Evropi i da to preduzeće ima sopstveni program selekcije, osnovan još pre 15 godina.

- Imamo najveći privatni program selekcije i jedan od najvećih programa selekcije kukuruza na prostoru bivše Jugoslavije i u ovom delu Evrope. Do sada imamo priznato više od 60 hibrida u Srbiji i oko 30 u EU. Po broju registrovanih hibrida u EU smo najbolji na ovom delu tržišta.

Naveo je da Agrosava ima ozbiljnu saradnju sa nekoliko privatnih programa kukuruza u SAD, koje su u toj oblasti najače u svetu, kao i da sa njima razmenjuju informacije i genetiučki materijal.

- U SAD isključivo radimo sa kompanijama koje rade sa ne GMO kukuruzom, po zakonu, ali i našem opredeljenju, nismo pristalice GMO kukuruza - istakao je on.

Vasić je kazao da to Srbiji kao proizvođaču GMO nije potreban iz čisto ekonomskih razloga.

Naglasio je da i u SAD postoje ljude koji se bave kukuruzom koji nije GMO.

Prema njegovim rečima, u SAD ima oko 10 odsto ne GMO kukuruza ili oko tri miliona hektara.

- Nadam se da će taj ude da se poveća - dodao je.

Agrosava ima saradnju sa jednom kanadskom firmom na razvoju jedinstvenog programa selekcije silažnog hibrida, po čemu je jedinstvena u Evropi, a koji je namenjen stočarima sa visokom proizvodnjom mleka i mesa.

Agrosava u Srbiji drži i oko 10 do 12 odsto tržišta semena, a svoje proizvode najviše izvozi na teritoriji bivše Jugoslavije, Rusije, Ukrajine, Irana, Severne Afrike, Alžira, Maroka, Turske...

Započeli su sa nemačkom kompanijom i program selekcije uljane repice za tržišta Srbije, Nemačke i trećih zemalja.

- Ušli smo pre dve godine i u sopstveni razvoj oplemenjivačkog programa pšenice. Osnovali svoj program selekcije pšenice koji je još u povoju, a prvi rezultati su veoma ohrabrujući. Radimo i na razvoju hibrida pšenice i prva smo kompanija koja je na ove prostore donela hibride pšenice - dodao je Vasić.

Osnovna delatnost firme je proizvodnja i razvoj pesticida, folijarnih hraniva, hibridnog semena kukuruza i sorti pšenice.

Agrosava sarađuje od osnivanja sarađuje sa renomiranim kompanijama iz oblasti zaštite bilja kao što su BAYER, BASF, Arysta, Aglukon i drugim ( prepakivanje, proizvodnja, distribucija i skladištenje proizvoda).

Jedina su kompanija iz ovog dela Evrope koja ima registrovana stredstva za zaštitu bilja u Ruskoj Federaciji.

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.