Farselona

Izvor: B92, 09.Avg.2022, 12:00

Farselona

Ako su se ljubitelji fudbala uopšte poželeli fudbalskih sapunica, ovog leta imaju priliku da uživaju u jednoj nezapamćeno interesantnoj.

Njeni režiseri su čelnici Barselone i predsednik Đoan Laporta, koji su Kamp Nou arenu pretvorili u neviđen fudbalski cirkus. U situaciji kada je klub zadužen do guše, kada mora da popuni minus od 1,42 milijardi dolara.

Gotovo da nema dana da iz Barselone ne >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << stigne neka pikantna vest, poput ove poslednje, koja se tiče fudbalera Frenkija de Jonga, glavnog aktera u poslednjoj katalonskoj sapunici.

Holanđanin, kao neko ko je pre tri godine po dolasku u klub izjavio da mu se ostvario san da postane deo svog omiljenog kluba, samo tri godine kasnije nalazi se priteran uza zid, ophrvan ucenama čelnika kluba da po svaku cenu prihvati ono što traže od njega ili će ga, kako su naveli, kriminalno goniti!

Da, dobro ste pričitali - kriminalno goniti!

U vreme kada je bivši vezista Ajaksa i reprezentativac Holandije 2019. potpisao ugovor sa Barselonom, na čelu kluba bila je druga administracija, na čelu sa bivšim predsednikom Đozepom Bartomeuom.

Usledila je, kao što je poznato, pandemije koronavirusa koja je žestoko uticala i na svet fudbala i finansijske transakcije, pa je Barselona od svojih igrača, na kraju i De Jonga, zatražila da prihvate privremeno umanjenje plate, i tako revidiran ugovor, Holanđanin je potpisao 20. oktobra 2020.

U pitanju su bile dve godine produžetka ugovora, do juna 2026. godine i gde je zaključeno da će mu biti umanjene plate za sezone 2020/21 i 2021/22, ostavljajući tih 18 miliona evra umanjenja da mu se nadomeste tokom četiri naredne godine.

Njegov ugovor objavljen je istovremeno kada su na isti pristali i potpisali i Đerar Pike, Mark-Andre ter Štegen i Klemon Langle i nedugo posle toga, Bartomeu i njegov tim su napustili klub.

Ko zna da li bi išta od svega isplivalo da Mančester junajted nije tako žestoko zagrizao da dovede miljenika Erika ten Haga iz njegove ere u Ajaksu, De Jonga.

Barselona je, kada se Junajted pojavio kao ozbiljan kupac, videla u svemu priliku da zaradi i time zapuši neku od brojnih rupa u finansijama, ali ono na šta nisu računali je da će De Jong tako uporno insistirati na tome da dobije onih 18 miliona koje mu duguju kroz umanjene plate.

Dva kluba su posle nedelja pregovora 14. jula zvanično postigli dogovor o transferu, koji do dana današnjeg nije realizovan, jer je Barselona, kako je preneo "Atletik", samo dan kasnije prezentirala De Jongu da je njihov pravni tim pronašao da je taj ugovor iz oktobra 2020. urađen mimo važećih propisa i da ukoliko odbije da ga pocepa i pristane na uslove koje mu oni nude, mogu da ga dobiju na sudu!

Dakle, umesto da De Jong, što bi bilo sasvim logično, tuži Barselonu za neisplaćene plate, oni prete njemu da će on na sud što je sa njihovom prethodnom administracijom potpisao ugovor?

Vest kao iz Zone sumraka, ali je ipak tačna.

De Jong se, u svemu držao dostojanstveno, nijednog momenta nije doprineo tome da situacija eskalira i konstantno je ponavljao kako je "njegova želja da ostane na Kamp Nou".

Naravno, sve je to u taktičke prirode, jer bi objavljivanjem da želi da napusti klub, praktično ostao bez novca koji mu se duguje.

Ovako, dve strane su se ukopale u svoje rovove i izlaz uopšte nije na vidiku, sa realnim izgledima da se sve to provlači mesecima, pa čak i godinama po sudovima i postane pandan još jednom slučaju u svetu fudbala, koji je tokom devedesetih u potpunosti promenio svet transfera, a ticao se takođe jednog Holanđanina, Džonija Bosmana.

Naravno, nisu u pitanju identične stvari, ali stupica u koju je neočekivano upao De Jong, ozbiljno je štivo kojim bi trebalo da se pozabave ne samo La Liga, FIFA, UEFA i FIFPro, već i tužilaštvo i sudski organi, jer je očigledno da se u Barseloni dešava nešto što je, ako ništa drugo, već neko vreme ples po ivici zakona.

Ono što Barselona čini sada je klasična ucena i njena očigledna taktika je da uplaši De Jonga i njegov tim stručnjaka tako da se odluče da prihvate ponudu Čelsija (koji se umešao u trku sa Junajtedom) i dođe do lakih 86 miliona dolara koji bi im pomogli da premoste ogroman problem koji imaju, a koji se zove La Liga i finansijski fer-plej, kako bi uopšte mogli da registruju letnja pojačanja.

Kada se sve sagleda, ono što je u celoj ovoj priči kranje upitno i farsično je kako Barselona uopšte može da kupuje igrače kada je u takvim dugovima?

Jedna od glavnih epizoda u ovoj sapunici bilo je dovođenje Roberta Levandovskog iz redova Bajerna, kluba u kom je Poljak do nedavno imao apsolutno miran život, da bi na kraju pristao da dođe u Barselonu za 50 miliona evra.

Stav čelnika Bajerna u celoj ovoj priči je krajnje indikativan. Trener Julijan Nagelsman pitao se kako Barselona dovodi igrače a nema novca, a ljudi iz uprave kluba, kako je to tvrdio novinar David Honigštajn, zahtevali su da Katalonci isplate obeštećenje u celosti jer sumnjaju da Barselona neće postojati za dve do tri godine!

Zato je veoma bitno pitanje - zbog čega Barselona pokušava da od De Jonga iznudi da prihvati da ode iz kluba, iako on to ne želi?

Odgovor: Jer veruju da bi tako nadomestili minus u kasi koji bi im omogućio da dođu do novca, "premoste" pravila La Lige i registruju nove igrače do 13. avgusta i početka nove sezone.

A tih koji su ovog leta tamo stigli nije malo - osim Levandovskog, tu su i Rafinja, Žil Kuande, Andreas Kristansen, Frank Kesi i Pablo Tore. Svi oni su dovedeni za 160 miliona evra, dok su sa Serđijem Robertom i Usmanom Dembeleom potpisani novi ugovori, pošto su im stari istekli.

Šta je njima obećano od strane Laporte i uprave Barselone, to se još ne zna, ali teško da je ikom od njih prijatno kada sa strane gledaju šta se dešava njihovom kolegi, De Jongu, pa i Martinu Brajtvajtu, koji uporno odbija da napusti klub iako uprava to traži od njega.

Ovo su, dakle, eklatantni primeri o tome kako su davno prošla vremena kada su klubovi brinuli o svojim igračima kao o rođenoj deci - sve se pretvorilo u surovi biznis, gde se ne biraju žrtve i sredstva da se dođe do određenog cilja. Jer to što radi Barselona, samo dodatno narušava njenu poslednih godina ionako ozbiljno poljuljanu reputaciju.

Posle svega, prosečan navijač Barselone može posle svega da zaključi je da njegov klub vodi rat na više frontova, ne samo sa sopstvenim igračima i njihovim agentima, već i sa La Ligom i drugim institucijama. I sigurno se ne oseća nimalo prijatno zbog toga.

Kao što se ni Lionel Mesi nije osećao prijatno kada su pokušali da ga ubede da ostane i igra za minimum novca.

Da nije tako i da ne jure za ispunjenjem obaveza, teško da bi se odrekli ogromnog novca od TV prava, pa su sada prinuđeni ne samo da prodaju deo tog paketa, već i da se odreknu Barsa Studios, kompleksa na svega 15 minuta od stadiona Kamp Nou gde su se održavale brojne klupske ceremonije i odakle je Barselona davala svetu svoj audiovizuelni pečat.

Klupski finansijski operativci su ovog leta pokušali da izravnaju račune prodajom dela TV Prava američkom fondu "Sixth Street". Dogovor po kom je deset odsto paketa TV prava Barselone na mečeve u La Ligi prodat za narednih 25 godina, objavljen je 30. juna, na vreme kako bi se zaokružila finansijska 2021/22 godina i Barselona je od te prodaje inkasirala 267 miliona evra.

Druga tranša za dobijanje novca usledila je 22. jula prodajom još 15 odsto akcija od TV prava i od toga je dobijeno još 400 miliona evra. Dakle ukupno 667 miliona evra od prodaje tih 25 odsto TV prava.

Činjenica da La Liga insistira na tome da godišnji budžer za plate mora da bude u skladu sa prihodima, uticao je da čelnici takmičenja prečešljaju ugovor Barselone, i tom prilikom su utvrdili nesrazmeru - Barselona tvrdi da je od prodaje TV prava Amerikancima zaradila 667 miliona evra, dok je Sixth Street uložio 517 miliona evra.

Otkuda onda ta "rupa" od 150 miliona evra?

Interpretacija iz La Lige je da je Barselona u taj ugovor uložila 150 miliona sopstvenog novca, kako bi ga posle uzela opet i nazvala to svežom investicijom!

Otuda iz sedišta La Lige, na čijem čelu je Havijer Tebas, Barsin zakleti neprijatelj još iz ere priče o osnivanju Superlige Evrope, insistiraju da Barselona mora da aktivira i četvrtu tranšu, prodaju 24,5 odsto Barca Studios nekom drugom kupcu. Plus da dođu do još novca, bilo prodajom nekog igrača, bilo smanjenjem plata igračima koji su sada u klubu.

Inače, neće biti ništa od registracije igrača, i Levandovski, ali i neki drugi koji su se ovog leta obreli u Barseloninoj zemlji čuda, mogli bi na premijeri sa Rajo Valjekanom naredne subote, umesto na terenu, da sede kao neregistrovani igrači na tribinama.

Neprijatna situacija bila bi i da Barselona mora da bira koga će prvo registrovati, a koga ostaviti na tribinama. To zaista ne bi ličilo na ozbiljan klub.

Opet, situacija je takva da se veruje da će Barselona i La Liga postići neku vrstu sporazuma i da će se čitav ovaj finansijski galimatijas ispeglati, iako bi stvari, da je sve u fudbalu idealno, trebalo isterati na čistac. Po cenu drakonskih kazni za sve prekršioce zakona.

Da li će to De Jonga konačno gurnuti kroz vrata Kamp Nou stadiona, ka Mančesteru ili Londonu (Čelsi), ostaje da se vidi, ali da je situacija ozbiljna, jeste.

Mada više nikog ne bi trebalo da iznenadi ako u roku od 24 sata ili do kraja nedelje Laporta i njegovi finansijski mađioničari, ne izvuku novog zeca iz šešira i preskoče ozbiljan jendek.

U koji je Barselona, po svemu što se dešava, zaslužila da se surva...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.