Dostignuća nauke ili era kiborga (3): Industrija mehaničkog seksa

Izvor: Vesti-online.com, 04.Feb.2014, 13:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dostignuća nauke ili era kiborga (3): Industrija mehaničkog seksa

Javnost pretežno doživljava robote kao pomagače u industriji, svemiru ili robote koji igraju fudbal. A Tradino je robot zmaj. On je najveći robot na svetu, dugačak je 15,5 metara, bljuje vatru, maše repom, samostalno se kreće, raspon krila mu je skoro 13 metara i težak je preko 11 tona! Njegovim telom cirkuliše 80 litara veštačke krvi, koža je od poliuretana i unapređene vune, a posebno su zanimljive staklene oči. U njima su smeštene kamere sa senzorima, koje se mogu samostalno >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << pokretati, uz treptanje, širenje i skupljanje zenica.

Stoga, nije jednostavno sistematizovati robote, ima ih već previše.

- Sa Ivanom Greguric i Dijanom Bahtijari istraživao sam svet robota. Robot je mehaničko ili prividno sredstvo delovanja, obično elektromehanički stroj vođen računarskim programom ili elektroničkim krugovima. Razlikuju se sektorski roboti: industrijski (npr. za zavarivanje), uslužni koji mogu biti obični poput onih za usisavanje prašine, profesionalni poput pomagača hirurgu pri operacijama, funkcionalni poput robota vojnika. Zanimljiva je podela robota na one nalik čoveku. To su humanoidni roboti. Dok je neprikosnoveni naziv za robote nalik na muškarca, android, humanoidna robotica je dobila naziv ginolda. Kako se među ginolde ubrajaju i ljubavne lutke načinjene pretežno od plastike, a one najkvalitetnije od silikonske gume, razumljiv je interes istraživača kojima je osnovno područje plastika i guma za takve vrste ginolda. Postoje ginolde koje razgovaraju s voditeljem emisije. Jedna misao je zanimljiva a pojavila se pred kojih godinu dana. Kako bi se završio ratni dvoboj kiborga opremljenog kompjuterom za borbu s robotom vojnikom - pita se dr Čatić.

Ova naprava je predstavljena kao najbolji drug deteta i nosi naziv Zeno, visoka je gotovo 70 centimetara, pokreće je ugrađeni kompjuter na open source platformi, a tvorci robota najavljuju da se uskoro može programirati prema vlastitim željama. Cena ovog veštačkog prijatelja je skoro 15.000 dolara.

- Živimo u vremenu kada sve započinje i kada se mi počinjemo nečime baviti ili kada dođemo na neku funkciju. Slabo poznajemo istoriju. Tek je nedavno postalo jasno da je prvi android načinjen već 1812. Bio je to trubač u muzičkom automatu na mehanički pogon - objašnjava dr Čatić.

Treba navesti nekoliko primera društvenih robota.

- Jedan od njih je android Kirobo koji od avgusta 2013. boravi na svemirskoj stanici i razgovara sa japanskim članom posada. Danas roboti, bez obzira na svoj oblik, učestvuju u odgajanju dece. Možda je najpoznatija robotska igračka su Tamagoči. Njegovu proizvodnju omogućila je plastika i osobito kapljeviti kristali, a prodan je u 76 miliona primeraka. Valja navesti i lutku Furboy i robotskog psa Aibo. Istraživanja američke psihologa S. Turkle, autorke knjige "Sami zajedno" pokazuju da deca često vole takve igračke više od živih kućnih ljubimaca. Posebnu i sve traženiju skupinu društvenih robota čine roboti negovatelji. Postoje i čitavi robotski orkestri - navodi dr Čatić.

Aktroid je tip androida koji je razvio Univerzitet Osaka i proizvela kompanija Kokoro. Prvi put je predstavljen na Međunarodnoj izložbi robota 2003. u Tokiju. Robot je predstavljao mladu Japanku, koja može da komunicira. Tri godine kasnije napravljena je muška verzija. U Japanu danas postoji čitava industrija ljubavnih lutaka. Sjedinjavanjem koncepata seks-lutke i seks-mašine nastali su seksualni roboti. Još u junu 2006.

Henrik Kristensen ispred Evropske robotičke istraživačke mreže izjavio je da će ljudi imati seks sa robotima u roku od pet godina. Ispostavilo se da je bio u pravu, kada je januara 2010. na Lasvegaskom sajmu zabave za odrasle predstavljen posebna ginolda Roksi. Visoka je 170 cm i teška 27 kg. Koštala je 9.000 američkih dolara, a postoji i muška verzija Roki. Oba robota poseduju veštačku inteligenciju i kožu, ali nisu autonomna niti pokretna.

Neki naučnici tvrde da će roboti prevazići ljude do 2100.

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.