Koliko košta pomoć države

Izvor: Politika, 02.Dec.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko košta pomoć države

Da li država Srbija uspeva da pronađe način da podstakne natalitet, ohrabri žene koje razmišljaju o tome da li da postanu majke?

Usta zvaničnika nikada nisu bila punija priča o neophodnosti povećanja prirodnog priraštaja, a trudnice se, čini se, nikad nisu osećale gore. Iako odnos prema trudnim ženama nije jedini važan činilac kad je borba za natalitet u putanju, sigurno je značajan.

Pitanje je kako se oseća mlada žena koja razmišlja o tome da li da učini >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << prvi korak ka majčinstvu, kad u gradskom prevozu ugleda starijeg gospodina koji trčeći, stegnutih vilica, juri da bi zauzeo mesto za sedenje tik ispred žene sa "stomakom do zuba". Kako se oseća trudnica koju neljubazna šalterska službenica nekoliko puta odbije da usluži, jer je na "pauzi za kafu", dok, vrteći kosu i praveći balone od žvakaće gume, zapravo flertuje sa mladićem?

Jedna od mera koje bi trebalo da ohrabri mlade žene da osnuju porodicu jeste i roditeljski dodatak, jednokratna pomoć države za prvorođeno dete u iznosu od 20.000 dinara.

Pomoć koju država pruža "novopečenim" majkama, u iznosu od 20.000 dinara i nije tako jednostavno dobiti. Novac koji bi trebalo da posluži za kupovinu stvari za bebu ostvaruje žena za svoje prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije, da ima prebivalište u Srbiji i da ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pored ovih uslova potrebno je obezbediti silna dokumenta što, s obzirom na to koliko se u Srbiji čeka na pojedina, predstavlja svojevrstan poduhvat.

Pravo na roditeljski dodatak ostvaruje se na osnovu podnetog zahteva majke i originalnih izvoda iz matične knjige rođenih za svu decu, koji ne mogu biti stariji od šest meseci, fotokopije prijava prebivališta za decu, originalnog uverenja o državljanstvu Republike Srbije za majku, koje ne može biti starije od šest meseci, fotokopije lične karte, fotokopije overene zdravstvene knjižice majke, uverenja centra za socijalni rad u mestu stanovanja – da majka neposredno brine o detetu za koje je podnela zahtev, da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja, dve fotokopije kartice tekućeg računa kod "Poštanske štedionice".

Korisnicima koji nemaju otvoren tekući račun, službenim putem biće otvoren tekući račun kod "Poštanske štedionice". Rok za dobavljanje i predaju ovih dokumenata je tri meseca.

Prema nekim podacima iz beogradskih porodilišta samo petina žena uspe da ostvari ovo pravo i kućni budžet osveži sa 20.000 dinara. Država, ako je suditi na osnovu izjava nadležnih, kao da nikad nije bila zainteresovanija za pospešivanje i povećanje broja novorođenčadi.

Ipak, trudnice i dalje primaju 65 odsto plate, bez dodatka za prevoz. Kao da one nikuda ne treba da idu. Novac koji je potrebno izdvojiti samo za najosnovnije stvari za bebu, višestruko je veći od onog koji država daje.

Tih 20.000 dinara, doduše, može da pomogne. Ali kako da do njih dođe, recimo, samohrana majka? Ko će da čuva decu? Šta da radi mladi bračni par ako otac radi od 9 do 17 časova, a majka čuva dete? U opštini Savski venac dobili smo zanimljiv odgovor na ovo pitanje.

– Uvek se nađe neko dokon, neko od rodbine ko nema šta drugo da radi – rekla je službenica iz odeljenja matičara.

Koliko bi koštalo i da li bi se uopšte isplatilo da majka zaposli nekoga da čuva bebu dok ona završava administrativne poslove? Verovatno ne bi, s obzirom na to da jedan čas čuvanja deteta treba platiti oko 250 dinara. Koliko koštaju živci majki koji se kidaju dok čekaju u redovima na dokumenta ne bi li se dočepale 20.000 dinara? A država nikad nije bila brižnija u borbi za podizanje nataliteta. I da, nikad nije više vodila računa o pravima žena.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.