Izvor: Vesti-online.com, 03.Jun.2010, 13:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nemačka krije papire za odbranu Karadžića
Nemačka vlada će morati, ukoliko na snazi ostane odluka Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, da preda dokumente koje bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić smatra važnim za svoju odbranu, piše juče dnevnik "Frankfurter algejamne cajtung".
Karadžić i njegovi branioci, kako navodi list traže da nemačka vlada Tribunalu preda osam kategorija dokumenata. To su memorandumi, prepiske i izveštaji nemačke obaveštajne službe o isporukama oružja u Bosnu, pre svega >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << u Srebrenicu tokom 1995. godine.
Pored toga, Karadžić traži i sve informacije o sastanku ministara odbrane NATO-a u Ki Vestu na Floridi 1995. godine, kao i izveštaje nemačke parlamentarne kontrolne komisije o eventualnoj infiltraciji nemačkih obaveštajaca u misije Evropske unije i Ujedinjenih nacija u Bosni.
List na kraju navodi da se u Berlinu upravo traga za pravnim lekom protiv odluke Tribunala. Pri tome se ističe doduše želja da se sarađuje sa Sudom u Hagu, ali se smatra da su dokumenti koje traži Karadžić neprimereni za utvrđivanje istine.
"Posmatrači u Hagu ukazuju i na to da u Tribunalu treba da se utvrdi i istorijska istina. To je doduše učinilo da se proces protiv Slobodana Miloševića otegne toliko, da je on umro u zatvoru. U svakom slučaju, odluka Tribunala u korist Karadžića pokazuje da sudije nastoje da ne odaju utisak posilnih svih onih zemalja koje su svojevremeno vodile rat protiv Jugoslavije", navodi nemački dnevnik.
Nemačka, navodi list, smatra da dokumenta o isporukama oružja Bosni nemaju nikakvog značaja za tačke optužnice protiv Karadžića, a kada je reč o dokumentima vezanim za rad obaveštajne službe, nemačka vlada se poziva na bezbednosne interese, kao i na interese drugih umešanih država.
Međutim, "nemačka strategija do sada je bila samo delimično uspešna", piše nemački dnevnik, i navodi da sudsko veće kojim predsedava južnokorejski sudija O"Gvon Kvon smatra da bi dokumenti mogli da budu potrebni i sudijama - da bi razjasnili u kojoj meri su stanovnici Srebrenice 1995. bili naoružani.
"Tribunal ukazuje na to da se države ne mogu paušalno pozivati na nacionalnu bezbednost da bi za sebe sačuvale određena dokumenta i time izbegavati saradnju sa sudom. Navodi se da nema blanko-prava, jer bi u suprotnom smisao Tribunala bio ugrožen", piše "Frankfurter algemajne cajtung".
U skladu sa tim stavom, sud je naložio da Nemačka mora da potraži dokumente koji se odnose na isporuke oružja i da ih preda optuženom.
Pored toga, do 8. juna nemačka vlada treba i da navede koji su od tih dokumenata od značaja za nemačke bezbednosne interese ili interese drugih država, a ako je nužno, Berlin onda može još da preduzme mere i da se usprotivi primeni konkretnih dokumenata u procesu.
Nastavak na Vesti-online.com...