Izvor: B92, 01.Feb.2011, 11:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Izbor iz britanske štampe
London -- Previranja u Egiptu i dalje privlače veliku pažnju britanske štampe. Svi listovi analiziraju tešku dilemu sa kojom se suočava Vašington - kako pomiriti podršku demokratskim procesima sa potrebom da se očuva stabilnost u vrlo osetljivom bliskoistočnom regionu.
Fajnenšel tajms piše da demokratija u Egipat sasvim sigurno neće doći na američkim tenkovima, kao što je to bio slučaj >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u Iraku.
Štaviše, u Kairu je američko oružje uglavnom upereno u demonstrante, pošto Mubarakova vlada svake godine od Vašingtona dobija vojnu pomoć vrednu milijardu dolara.
Prošlogodišnja anketa jednog uglednog američkog instituta pokazala je da svega 17 odsto Egipćana ima povoljno mišljenje o Amerikancima, a čak 82 odsto nepovoljno, što je najgori rejting u svim anketiranim zemljama.
Iz toga se može zaključiti da bi demokratski Egipat mogao da bude neprijateljski nastrojen prema SAD.
S druge starne, dodaje FT, američka razmišljanja o Egiptu obojena su sećanjima na iransku revoluciju.
Liberali na Zapadu pozdravili su svrgavanje šaha 1979. godine, ali su se prerano radovali - zamena je bila gora, a jedini režim koji bi danas bezrezervno pozdravio Mubarakov pad je iranski.
Ustanak u Egiptu je nesumnjivo opasan trenutak, ali to je i događaj pun nade, kakvog u arapskom svetu nije bilo u proteklih mnogo decenija, zaključuje FT.
Ugrožen strateški oslonac Izraela
Zbivanja u Egiptu sa velikom zabrinutošću prati i Izrael, čitamo u Gardijanu - na kocki je strateški mirovni ugovor sa najvećom arapskom zemljom, nekadašnjim ljutim izraelskim neprijateljem.
Izraelski analitičari, stratezi i bivši šefovi obaveštajnih službi strahuju da bi nova vlada u Kairu, po pritiskom građana, mogla da poništi ugovor potpisan pre tri decenije, koji je Izraelu omogućio da smanji izdatke za odbranu, uz očuvanje bezbednosti na svojoj, dugoj južnoj granici.
Zauzvrat, Egiptu je vraćen Sinaj, jevrejska naselja su uništena, a egipatska vlada dobija velikodušnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD.
Izrael, napominje Gardijan, održava tesne, ali diskretne veze sa egipatskom obaveštajnom službom i njenim šefom, generalom Omarom Sulejmanom, koji je upravo imenovan za zamenika Hosnija Mubaraka.
Tajnovit skup u Stejt departmentu
Indipendent izveštava da je Hilari Klinton u Vašingtonu okupila 180 američkih ambasadora iz svih krajeva sveta - u narednih nedelju dana, u Stejt departmentu razgovaraće se o krizama sa kojima se, na više frontova, suočava moćna američka diplomatska mašinerija.
Ovaj skup bez presedana održava se u trenutku kada su u Kongresu sve glasniji zahtevi da se smanji pomoć inostranstvu, dok su zvaničnici zaokupljeni previranjima u Egiptu i njihovim mogućim posledicama po Bliski istok.
Curenje američkih diplomatskih depeša preko Vikiliksa, kome se ne vidi kraj, samo komplikuje situaciju - početkom januara kući se vratio američki ambasador u Libiji, pošto se Tripoliju nisu dopale neke njegove opaske na račun pukovnika Gadafija.
Moglo bi se dogoditi, piše Indipendent, da još neki ambasadori ove nedelje obaveste šeficu da, zbog Vikiliksa, više ne mogu normalno da obavljaju svoje dužnosti.
Dan kada je engleski fudbal poludeo
Na naslovnim stranama većine listova smeši se fudbaler Fernando Tores - ima i razloga, pošto je, za cenu do sada nezabeleženu u Britaniji, prešao iz Liverpula u Čelsi.
Poslednji sati zimskog prelaznog roka, piše Tajms, pamtiće se kao trenutak kada je engleski fudbal ponovo poludeo.
I to taman kada se činilo da je globalna recesija unela nešto malo opreza u taj razuzdani sport.
Mnogi će, dodaje Tajms, biti zgađeni činjenicom da će Čelsi, uz 80 miliona dolara koje je dao Liverpulu, Toresu u narednih pet godina plaćati 280 hiljada dolara nedeljno.
Još je neverovatnija odluka Liverpula da zarađeni novac uloži u Endija Karola, 22. godišnjaka koji je dao samo 14 golova u Premijer ligi i ima samo jedan nastup za reprezentaciju. I koji je, van terena, poznat je po ispadima i burnim noćnim provodima.
Pre nego što padnemo u očajanje, piše Tajms, treba se setiti da ogromne pare plaćene za Toresa i Karola ne idu iz državne kase, niti vlada priskače u pomoć klubovima kada upadnu u finansijske teškoće.
Esktravagancije Čelsija plaća ruski milijarder Roman Abramovič, a deo tog novca se, preko poreza, vraća u britansku privredu.
Pogledaj vesti o: London












