URUGVAJ I ARGENTINA POLUVREMENA IGRALI SA SVOJIM LOPTAMA

Izvor: Kurir, 21.Maj.2010, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

URUGVAJ I ARGENTINA POLUVREMENA IGRALI SA SVOJIM LOPTAMA

Prvo Svetsko prvenstvo odigrano je sa „krpenjačom“, ali reprezentacijama koje su ušle u finale takmičenja bilo je izuzetno važno sa čijom će se loptom igrati.

Naime, za finale 1930. na raspolaganju su bile samo dve kožne lopte. Domaćin Urugvaj i Argentina nisu mogli da se dogovore sa čijom loptom će biti igran veliki meč, pošto je svako nudio svoju. Pronađen je kompromis - svaka ekipa je jedno poluvreme >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << mogla da igra sa „svojom“ loptom. Prvo poluvreme, kad se igralo sa „argentinskom“ loptom, dobili su „gaučosi“ sa 2:1, dok je u nastavku Urugvaj igrao sa njihovom loptom i na kraju su i dobili meč 4:2.

U Italiji 1934. lopta je prvi put imala ime, nazvana je „federale 102“. U Francuskoj 1938. kožna lopta „alen“ je po velikom šavu po sredini prilično podsećala na dizajn jajolikih lopti koje se koriste u američkom fudbalu. Jednobojne lopte korišćene su sve do 1970, uključujući i roze varijantu „super duplo T“ u Brazilu 1950. i narandžaste modele, korišćene od Švajcarske 1954. do Čilea 1962.

Kompanija „Adidas“ počela je da pravi fudbalske lopte 1963, ali tek je 1970. potpisan ugovor sa FIFA o izradi zvaničnog rekvizita Mundijala. Počelo je sa crno-belom loptom „telstar“ u Meksiku 1970, a zatim su se ređale „telstar durlast“ 1974, „tango durlast“ 1978, „tango espanja“ 1982, „asteka“ 1986, „etrusko“ 1990, „kvestra“ 1994, „trikolore“ 1998, „fivernova“ 2002, „timgajst“ 2006, dok će se naredni šampionat u Južnoj Africi igrati loptom „džabulani“.

„Džabulani“ je savršena

U „Adidasu“ tvrde da je „džabulani“ prva savršeno okrugla lopta, čiji šavovi više ne utiču na njenu sferu. Ime vodi poreklo iz jezika naroda Zulu, kojim govori oko 25 odsto populacije Južne Afrike. Njeno značenje je „slaviti“, a u skladu je sa idejom da se na Mundijalu slavi lepota fudbalske igre.

Nastavak na Kurir...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.