Vrhunski primer diskriminacije

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Apr.2015, 12:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Vrhunski primer diskriminacije"

Postojeći Zakon o pravima civilnih invalida rata iz 1996. godine je vrhunski primer ozakonjene diskriminacije, ocenila je danas direktorka Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović i istakla da je grupa nevladinih organizacija pripremila novi model zakona.

Orlović je, na konferenciji za novinare, rekla da je pun naziv Model zakona o pravima civilnih žrtava - Povreda ljudskih prava u oružanim sukobima i u vezi sa oružanim sukobima u periodu od 1991. do 2001. godine.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<
Prema njenim rečima, smatra se da u Srbiji ima 20.000 osoba civilnih žrtava rata ili pripadnika njihovih porodica, a najveći broj od tih 20.000 čine izbegla ili prinudno raseljena lica.

Orlović je rekla da je odnos države i institucija prema tim ljudima "katastrofa i poražavajuć".

Postojeći zakon iz 1996. godine prepoznaje samo 10 odsto civilnih žrtava rata i oni imaju pravo na neku vrstu nadoknade, rekla je Orlović i ukazala da nacrt zakona koji priprema Ministarstvo rada, socijalnih i boračkih prava "ni za milimetar" ne odstupa od postojećeg stanja.

Mi smo uputili naše primedbe na nacrt, ali nismo dobili odgovor, dodala je ona.

Na izradi modela zakona bili su angažovani Saša Gajin, Tanja Drobnjak, Orlović, Milica Kostić i Petar Žmak.

Gajin je ocenio da je model zakona, koji su predložile nevladine organizacije, deo pravne regulative koja se tiče suočavanja sa prošlošću i deo je mehanizma tranzicione pravde.

Prema njegovim rečima, radi se o složenoj zakonskoj celini koju treba pažljivo čitati, ali važno je istaći četiri aspekta.

Gajin je rekao da su zakonom tačno određeni vremenski rokovi, jer se vezuje za akte povrede ljudskih prava tokom sukoba u bivšoj SFRJ od 1. januara 1991. godine do 31. decembra 2001. godine, a konačno rešenje treškog problema u prošlosti mora biti završeno šest godina od dana stupanja zakona na snagu.

Nismo se bavili u čemu se sastojala povreda, već smo istakli da se žrtvom smatra povreda osnovnih ljudskih prava - prava na život, bezbednost, slobodu kretanja, povredu fizičkog i integriteta ličnosti, rekao je Gajin.

Država je odgovorna ako je nanela povredu prava ili ništa nije učinila da je spreči i uvodimo načelo solidarnosti za civilnim žrtvama sukoba, po kojem postoji opšta odgovornost društva za ono što se dogodilo u prošlosti, dodao je Gajin.

Gajin je rekao da model zakona predviđa novčano nadoknadu, kao jedno od prava na koje imaju civilne žrtva rata ili članovi njihovih porodica, od 10.000 evra.

Prema rečima Gajina, ta suma može biti udvostručena za najteža kršenja ljudskih prava i može biti, umesto jednokratno, isplaćivana mesečno u iznosu polovine prosečne zarade.

Model zakona su sačili Centar za unapređenje pravnih studija, Branitelji ljudskih prava ( Civil rights defenders ) i Fond za humanitarno pravo i tiče se žrtava povreda ljudskih prava koji žive u Srbiji i ne zalazi u način ostvarivanja prava državljana drugih država bivše Jugoslavije.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.