Treneri u fudbalu su nebitni?

Izvor: B92, 07.Maj.2023, 18:41

Treneri u fudbalu su nebitni?

Čuveni portal Athletic bavio se temom trenerskog posla u fudbalu i koliko oni zapravo utiču na igru.

Često se može čuti da treneri nisu mađioničari i da ne mogu poput Harija Potera da magičnim štapom načine čuda na terenu i da igrači bolje zaigraju fudbal.

Ukoliko potrošite sate i sate na analizu ne znači da ćete pobediti, taktika definitivno utiče na igru, ali generalno je manje bitna jer igrači neće biti bolji zbog tog taktike.

Atletik u >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ovom tekstu kaže da treneri imaju manje uticaja na igru od trenera u bilo kom drugom sportu, a sličan primer imamo i u "našem dvorištu" u primeru Partizana i Željka Obradovića gde se jasno vidi pečat trenera, pa i u Crvenoj zvezdi kada je Duško Ivanović zamenio Vladimira Jovanovića.

Da se vratimo na pisanje Atletika koji navodi da u fudbalu uspeh uglavnom zavisi od količine potrošenog novca, a ne od taktike i da uspeh retko kada možete imati ukoliko ne potrošite mnogo novca.

Klubovi promene trenera, ali ukoliko igrači ostanu isti ne promeni se ništa. Treneri imaju znatno manje uticaja na igru nego što ljudi to misle, njihova uloga je limitirana i sve se svodi na to šta će uraditi igrači.

Sve ovo su već pričali Pep Gvardiola, Jirgen Klop, Antonio Konte, Marselo Bijelsa, Masimilijano Alegri, Erik ten Hag, Ernesto Valverde, Huamna Liljo i Sem Alardajs.

Često su treneri svoj posao opisivali drugačije od onog kako to javnost zamišlja, čak i kada su razmišljali duboko i videli detalje koje "smrtnici" nikada ne vide to su retko bile stvari koje donose pobede.

Mediji su kreirali sliku o bitnosti trenera, uvek je njihova reč bitna, uvek su oni ti koji govore na konferencijama i uvek su oni ti koji prvi plate ceh, a šta ako svi to posmatramo iz pogrešnog ugla?

Nekako suludo zvuči kada se kaže da su treneri u fudbalu nebitni kada su decenijama bili obasipani novcem da klubovima donose rezultate

Stefan Šimanski, ekonomski ekspert, govorio je o ovom problemu i rekao da bi jedini način bio da se ovo uporedi ukoliko dobijemo šansu da gledamo tim bez menadžera, odnosno trenera.

Ipak, promeniti ceo fudbal zarad jednog projekta bilo bi glupo i neisplativo pa se mora doći do kreativnijeg rešenja. Za to su koristili određene softvere koji su doneli jasnu korelaciju uspeha i novca – što su klubovi više trošili, to su više uspeha imali.

Klubovi često troše više novca nego što imaju kako bi poboljšali rezultate i imali više pobeda, a oni koji mogu da priušte najbolje igrače imaće novca i za najbolje trenere jer se u proseku troši skoro 90 odsto budžeta na igrače (transfere i plate).

Čak 70 odsto uspeha i pozicije na tabeli bilo je usko vezano za količinu potrošenog novca, pa se postavlja pitanje da li je 30 odsto zapravo trenerski učinak.

Ipak, nije baš tako. Treba uvrstiti i sreću koja bi uključivala povrede, naklonost sudija, nesrećne promašaje, formu i ostale faktore koji mogu da odluče pa je udeo trenera još malo umanjena.

Ukoliko trener preuzme tim koji je u slobodnom padu i te iste igrače postavi na pravo mesto i počne da pobeđuje definitivno je do njega i to možemo naći s vremena na vreme pa teoriju o nebitnosti trenera to i te kako stavlja pod upitnik.

Šok terapija promenom trenera je dobro poznata taktika i jedna holandska studija je pokazala da to često može da donese boljitak, što smo u primeru KK Crvena zvezda videli kako u Evroligi tako i u ABA ligi.

Ukoliko je trener bitan za tim, to ćemo videti po rezultatima, a treneri nisu tek tako nasumično dobijali otkaze već nakon niza loših rezultata i studija pokušava da otkrije koliko je zapravo trener bio kriv, a koliko je bilo do sreće i da bi rezutlati zapravo bili isti da trener i nije dobio otkaz.

Interesantno je da su treneri često znali da dobiju otkaz na isti način kao njihov prethodnik, a često se za njihov rad imalo više strpljenja, pa pojedini stručnjaci promenu trenera smatraju PR trikom.

Ukoliko promena trenera zapravo ni ne funkcioniše, zašto to klubovi rade? Otpuštanje trenera zna da bude veoma skupo, ali i veoma pametno rešenje jer može da prodrma ekipu i često sportski direktori imaju malo toga da izgube pa se i odluče za taj potez, što znači da ulažu sreću i kockaju se.

U fudbalu se često desi da promena trenera ne donese boljitak ili čak tim zaigra lošije nego pod prethodnim trenerom što se u drugim sportovima, poput košarke, jako retko događa, gotovo nikada.

Glavna stvar je ta što ova studija nema za cilj da pokaže da treneri u fudbalu nemaju smisla već da nisu iznad ostalih članova tima i da njihov uticaj nije toliki koliko zapravo izgleda.

Ipak, promena trenera je češće donosila pozitivne nego negativne rezutlate, to je pokazala studija iz 2019. godine, ali je svakako fudbalske trenere rangirala ispod košarkaških, pa i onih iz američkog fudbala gde im se davalo taman onih 30 odsto iz prvog dela teksta.

Fudbal se menja, ali je teško verovati da će bitnost trenera dostići nivo NBA ili NFL lige gde će se oni pitati za akcije, zaustavljanje štoperice i ostalo. O izmenama ne treba trošiti reči, treneri to sami biraju, ali zbog koncepta sporta jasno je ko su najbolji igrači i izmene su drugačije i ređe nego u košarci, na primer.

Za kraj je ostavljen deo studije koji se bavio merenjem individualnog rada trenera i njegovog uticaja na rezultate sudeći po količini novca koji se potrošio za dovođenje igrača.

Treneri su često bili potrošna roba, ali su oni iznad proseka poput Aleksa Fergusona, Žozea Murinja, Arsena Vengera i Antonija Kontea, a postoji jedan čovek koji prkosi toj teoriji – Klaudio Ranijeri.

Za razliku od svih pomenutih trenera, Ranijeri nije imao vojsku sportskih direktora, skauta i analitičara da mu dovode igrače i biraju pojačanja u milijardama, već je radio sa onim što mu je i bilo dostupno, ali on je bio jedan primer u moru svih drugih gde je rezultat bio usko vezan za količinu potrošenog novca.

Rafa Benitez je u Liverpulu radio fantastičan posao, a onda je došao u Inter i iz Premijer lige prešao u Seriju A gde je imao katastrofalne rezultate i brzo dobio otkaz.

Već pomenuti Ranijeri je brzo gubio posao u Seriji A, a u Premijer ligi na najneverovatniji način osvojio šampionsku titulu. Sezonu kasnije? Dobio je otkaz zbog loših rezultata jer je Lester bio na korak od ispadanja iz lige.

"Gde završiš na tabeli zavisi samo od količine novca koju si potrošio. To je statistika", rekao je Sem Alardajs i Atletik je ovim citatom završio tekst.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.