Slabi efekti privatizacije manjinskih medija

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 09.Dec.2016, 16:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Slabi efekti privatizacije manjinskih medija

Privatizacijom su ugašeni mnogi mediji koji su garantovali ustavno pravo nacionalnih manjina, ocenio je danas ombudsman Saša Janković dodajući da je i to razlog zbog kojeg baš ne možemo biti zadovoljni informisanjem na jezicima manjina.

Uz opasku da se teško moglo očekivati da se "u sklopu svih dešavanja generalno u medijima" izdvoje mediji nacionalnih manjina, oni na jezicima nacionalne manjine i koji se bave problemom nacionalnih manjina, Janković navodi da je Izveštaj >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << o informisanju na jezicima manjina pokušao da sagleda kakve su efekte doneli novi propisi, kakve delovanje državnih organa i kako to sve izgleda iz najosnovnije perspektive.

Konačni rezultat, međutim, kako je ocenio, ne nudi razloge za zadovoljstvo.

Objašnjava da su poslednji događaji na neki način ugrozili i samo postojanje informisanja na jezicima nacionalnih manjina, pre svega zato što su se u praksi najviše ticali lokalnih medija.

U tom je smislu navodi da je privatizacija medija zahvatila praktično 74 javna informativna preduzeća, a da je poslednjih talas zahvatio lokalne medije, koji se uglavnom bave informisanjem nacionalnih manjina.

''Informisani pripadnici nacionalnih manjina su integrisani u društvu i državu, a istovremeno pripadnici većine, koji žive u sredinama gde većinu predstavljaju pripadnici nacionalnih manjina, ne mogu živeti na normalan i pristojan način i integrisani u svoju lokalnu sredinu, ako nemaju informacije koje njihova većina želi da zna'', objasnio je Janković.

Kako je primetio, samo ravnoteža takve vrste obezbeđuje skladan život svih građana, zbog čega je i pozvao predstavnike vlasti da sa pažnjom pročitaju izveštaj i sprovedu date preporuke, ocenivši da izveštaj nudi niz konkretnih preporuka različitim nivoima vlasti i medijskog organizovanja...

Cilj izveštaja je, kako kaže, da se na osnovu prikupljenih podataka i utvrđenih činjenica, pravovremeno skrene pažnja nadležnim organima na nepravilnosti i probleme u praksi nakon privatizacije, te da se ponude predlozi za unapređenje stanja kako bi se postiglo da se informisanje na manjinskom jeziku ostvaruje na način koji zadovoljava potrebe pripadnika nacionalnih manjina.

U izveštaju se nalaze i preporuke Zaštitnika građana prema kojima, između ostalog, RTS treba bez odlaganja da omogući nacionalnim manjinama da prate određene programske celine na svom maternjem jeziku i pismu, posebno na jezicima onih nacionalnih manjina kojima to nije obezbeđeno do sada u programima javnih medijskih servisa.

Ombudsman je uputio i preporuku ministarstvima kulture i informisanja, kao i državne uprave i lokalne samouprave, da međusobno usaglašenim predlozima regulišu finansiranje novinsko-izdavačkih ustanova, čiji su osnivači nacionalni saveti, i da odrede jasne kriterijume na osnovu kojih se sufinansiraju elektronski mediji nacionalnih saveta kada obavljaju ulogu lokalnog javnog servisa.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.