Izvor: JavneVesti.com, 09.Nov.2013, 20:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Poraz u Užicu
Napredak izgubio u Užicu i približio se opasnoj zoni. Sloboda igrala sa i gračem više jer je Frimpong isključen. Ovim porazom evropske ambicije postale samo san. Hoće li Neško Milovanović imati sluha i izbrusiti u dijamant mladog Nikolu Miloševića? Bojića nema u tekstu, ali s razlogom
Napredak izgubio treću uzastopnu utakmicu, ovog puta na užičkom Begluku. Ni vođstvo nije bilo dovoljno, ni ulazak rekonvalescnta Mirosavljevića. Sada bi bilo najlakše smeniti trenera, ali pitanje je koliko bi taj potez bio svrsishodan. Ne želim da stajem u odbranu Milovanovića, jer najveća odbrana za svakog trenera su rezultati. U ovom trenutku Milovanović ih nema te bi se moralo pristupiti detaljnon analizi zašto izostaju. Stoji činjenica da da je Lešnjak osvojio 7 od toga šest u gostima, a Milovanović šest. Lešnjak je smenjen posle utakmice protiv Voždovca u Kruševcu.
Ko god je gledao, reći će vam da je Matijašević povukao pravi potez. Braniti gol prednosti na domaćem terenu i to kao da je utakmica koja odlučuje o ostanku u ligi. Neshvatljivo je da se na domaćem terenu oslanjate na kontranapade protiv ekipe koja je istog kvaliteta i zato je Lešnjak trebao sam da ode. Ono što mogu da priznam kao zaslugu Nešku Milovanoviću je da se Napredak ni na jednoj utakmici na domaćem terenu nije branio. Igrao je napadački, ali prilično neefikasno. Čini mi se da je to pre plod loše procene u dovođenju letošnjih pojačanja kao i problema u veznom redu izazvanih dugim pregovorima sa Kokovićem. Što je sistemom lančane reakcije dovelo do toga da Koković uđe fizički nedovoljno spreman i samim tim je došao i onaj penal protiv Rada kao logična potvrda. Napredak ima prvih jedanaest tu i tamo dobro sastavljenih i strašno tanku klupu. Kada imate petoricu igrača iz prve postave za koje nemate adekvatne zamene, pritom vam od igre dvojice direktno zavisi rezultat tima, onda ste u ogromnom problemu ako neko od njih ispadne iz stroja zbog povrede ili premora.
Ako je išta pozitivno urađeno letos, to je potpisivanje permanentnog ugovora sa Trujićem. Da se to nije dogodilo, utisak je, obzirom na formu alternativa Trujića na toj poziciji, Napredak bi ostao bez ofanzivnog levog bočnog igrača. Ovim nikako ne želim da omalovažim igrače koji su dovedeni, jer su nesporno talentovani. Međutim, zna se da je 99% rad a 1% talenat formula za uspeh. Deletić, Dimitrov, kao i starosedeoci Bajić i N Diyae moraju mnogo da rade pre svega na tehničkim karakteristikama. Jedini koji može da bude bezbrižan to je upravo pominjani Koković jer kao alternaciju na svojoj poziciji ima najmlađeg kapitena u istoriji Napretka- Nikolu Miloševića. Nadam se da će Neško Milovanović imati sluha i poći stopama svog prethodnika Saše Nikolića koji od Bratislava Punoševca napravio igrača, pa izbrusiti i u dijamant pretvoriti neosporni talenat ovog mladog Kruševljanina. Greh bi bilo ne spomenuti da je obojicu- i Punoševca i Nikolu Miloševića- u prvi tim promovisao legendarni centarfor i trener kruševačkog kluba Jovica Škoro. U drugom osvrtu ću spomenuti još jednu legendu koju mlađi naraštaji pamte i iz igračkih dana.
Predrag Bojić nije spomenut u ovom tekstu jer je moje skromno mišljenje da zaslužuje detaljnu opservaciju kao najperspektivniji igrač Napretka. Bez ikakve lažne skromnosti i namere da preraste patetiku, Bojić zaslužuje poseban tekst, jer tim kad on igra i bez njega i Mirosavljevića ne liči na istu ekipu.













