Novajlija svetki šampion u skoku uvis

Izvor: Politika, 30.Avg.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novajlija svetki šampion u skoku uvis

Donald Tomas (Bahami) pobedio na Svetskom prvenstvu u Osaki preskočivši 2,35 m, iako bu je atletska biografija duga samo godinu dana

Amerikanka Mičel Peri (100 m prepone) i Nemica Franka Dič (disk) odbranili su titule prvaka sveta na 11. atletskom šampionatu u Osaki, a u tri preostale finalne discipline koje su bile na programu petog takmičarskog dana promovisani su novi šampioni.

Najveće iznenađenje, je trijumf Donalda Tomasa (Bahami) koji je pre samo 16 meseci >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << košarkašku karijeru na Univerzitetu Lindenvud u Misuriju, zamenio atletskom, prošlu sezonu započeo skokom od 2,14 metara a u Osaki godinu dana kasnije postao svetski prvak skokom od 2,35 metara.

Tomas još nije dobro savladao tehniku skoka i otud njegove oscilacije. Visine 2,2 i 2,26 m preskočio je u drugom pokušaju, 2,30 u prvom, 2,33 tek u trećem, a 2,35 u prvom! To mu je donelo "zlato" ispred Rusa Jaroslava Ribakova i Kiparanina Kirijakosa Joanua koji su takođe preleteli 2,35 i izjednačili najbolji rezultat sezone u svetu, ali oni su to učinili iz drugog pokušaja. Ipak, i mogu da budu zadovoljni – Ribakov jer je "bronzu" zamenio "srebrom", a Joanu jer je kao i na Memorijalu "Artur Takač" u Beogradu i u Osaki dva puta postavljao nacionalni rekord i osvojio prvu "veliku" medalju.

Skakački tron u Osaki bio je upražnjen jer je šampion iz Osake Ukrajinac Krimarenko ispao još u kvalifikacijama, a u finalu podbacili su Šveđanin Tornbald (2,38 u dvorani) kojem je i 2,21 bilo previsoko, Rus Silnov (2,35 m ove sezone) koji se preskočio samo 2,21, dok je jedan od najtrofejnijih skakača Šveđanin Stefan Holm bio tek četvrti sa 2,33 metra.

Ni Rašid Ramzi (Bahrein) nije uspeo da odbrani zlatnu medalju na 1.500 metra. Preoteo mu je Bernard Lagat, koji svoje iskustvo koristi trčeći sada za SED, ali Ramzi, koji je dugo bio povređen uspeo je bar da izbori "srebro".

Nova svetska prvakinja na 400 m je Britanka Kristina Ohurogu, kojoj je ovo prva medalja u svetskoj konkurenciji ( na Olimpijskim igrama i prošlom svetskom prvenstvu ispala je u polufinalima), a trijumf joj je omogućen i zahvaljujući praksi Amerikanaca da na Svetsko prvenstvo šalju samo takmičare koji osvoje tri prva mesta na nacionalnom šampionatu. Zbog kiksa na izbornom takmičenju Sanja Ričards, vicešampionka iz Helsinkija i najbolja ove sezone u svetu (49,52) u Osaki će trčati samo na 200 m – a SAD na 400 m nisu osvojile ni jednu medalju.

Ohurogu je pobedila sa ličnim rekordom 49,61, dvostruku pobedu Britanije omogućila je "srebrom" Nikol Sanders, dok je "bronza" pripala Jamajčanki Novel Vilijams, zemljakinji sada već bivše svetske šampionke Tonik Vilijams-Darling koja nije branila svoju titulu.

Amerikanka Mičel Peri se bacivši u cilj domogla druge titule prvakinje sveta na 100 m prepone, iako je sa 12,44 imala daleko najbolji rezultat ove sezone. U finalu bila je četiri stotinke sporija, pa su je rivalke ozbiljno ugrozile. "Srebrom" se u svetski vrh vratila Kanađanka Perdita Felisijen, šampionka iz 2003. a zvanje vicešampionke sveta iz Helsinkija "bronzom" je zamenila Jamajčanka Delorin Enis-London, dok je najbrža Evropljanka Šveđanka Suzan Kalur morala da se zadovolji četvrtim mestom i uteši novim ličnim rekordom – 12,51.

Nemica Franka Dič, odbranila titulu prvakinje sveta, treći put je osvojila svetsko "zlato" i premiju od 60.000 dolara, koju dobijaju svi šampioni sveta. To je nagrada Dičovoj za veliku upornost i vrhunski kvalitet, jer ne sme se zaboraviti da ima 39 godine i da je rekorderka sa devet učešća na svetskim šampionatima.

--------------------------------------------------------------------------

Rezultati finala

Muškarci, 1.500 m: 1. Lagat (SAD) 3:34,77, 2. Ramzi (Bahrein) 3:35,00, 3. Korir (Kenija) 3:35,04, 4. Kiprop (Kenija) 3:35,24, 5. Bukensa (Alžir) 3:35,26, 6. Zergulen (Alžir) 3:35,29, 7. Kasado (Španija) 3:35,62, 8. Veb (SAD) 3:35,69.

Muškarci, vis: 1. Tomas (Bahami) 2,35, 2. Ribakov (Rusija) 2,35, 3. Joanu (Kipar) 2,35, 4. Holm (Švedska) 2,33, 5. Janku (Češka) i Moja (Kuba) po 2,30, 7. Onen (Nemačka) 2,26, 8. Baba (Češka) 2,26.

Žene, 400 m: 1. Ohurogu (V. Britanija) 49,61, 2. Sanders (V. Britanija) 49,65, 3. Vilijams (Jamajka) 49,66, 4. Gevara (Meksiko) 50,16, 5. Troter (SAD) 50,17, 6. Antjuh (Rusija) 50,33, 7. Usovič (Belorusija) 50,54, 8. Vineberg (SAD) 50,96.

Žene, 100 m prepone: 1. Peri (SAD) 12,46, 2. Felisijen (Kanada) 14,49, 3. Enis-London (Jamajka) 12,50, 4. Kalur (Švedska) 12,51, 5. Pauel (SAD) 12,55, 6. Džons (SAD) 12,62, 7. Dikson (Jamajka) 12,64, 8. Vajt (Kanada) 12,66.

Žene, disk: 1. Dič (Nemačka) 66,61, 2. Piščalnikova (Rusija) 65,78, 3. Barios (Kuba) 63,90, 4. Grasu (Rumunija) 63,40, 5. Sun (Kina) 63,22, 6. Antonova (Ukrajina) 62,41, 7. Višnjevska (Poljska) 61,35, 8. Fokina Semjonova (Ukrajina) 61,17.

--------------------------------------------------------------------------

Munćanova u polufinalu na 1.500 m

Marina Munćan, šesta od sedmoro reprezentativaca Srbije, koja je startovala na Svetskom prvenstvu je prva koja je uspešno prebrodila kvalifikacije.

U trećoj kvalifikacionoj grupi na 1.500 metara zauzela je osmo mesto u konkurenciji 13 atletičarki, iako je imala tek 10. lični rekord po vrednosti (4:09,01).

Atletičarka pančevačkog Dinama, koja živi u SAD, se sve vreme trke držala dobro u samom čelu ne popuštajući nimalo, ali u finišu budući da je trčala unutrašnjom stazom bila je zatvorena, pa nije uspela da krene u finiš na vreme, mada – kako je priznala – članovima naše ekipe nije imala ni dovoljno svežine za bolji finiš. U polufinale se iz svake od tri kvalifikacione grupe plasiralo po šest najbržih, a borbenost je Munćanovoj donela plasman u polufinale na osnovu rezultata.

Munćanova je sa 4:11,24 podelila peto i šesto mesto sa Španjolkom Čekom koje vodi u polufinale, a ukupno u kvalifikacijama 23. i 24. u konkurenciji 39 trkačica na 1.500 metara.

Polufinala su na programu sutra u 12,35 č po našem vremenu, a želja Munćanove je da obori lični rekord i da, ako joj tempo trke to omogući, nadmaši 4:08,12 što je državni rekord Snežane Pajkić, kojim je 1990. osvojila titulu prvakinje Evrope.

Ž. Baljkas

[objavljeno: 30.08.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.