Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XXXIX): Julka Popović-Srdić

Izvor: Nezavisne Novine, 04.Jan.2015, 21:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XXXIX): Julka Popović-Srdić

Julka Popović-Srdić bila je jedna od malobrojnih žena koje su se prije Drugog svjetskog rata okušale na spisateljskom polju u banjalučkom kulturno-društvenom životu.

Ova književnica, koja je bila ispred svog vremena, rođena je i odrasla u Sanskom Mostu, a živjela je i u Dabru. U porodičnoj kući imala je bogatu biblioteku sa dosta radova Vase Pelagića i drugih pisaca.

Njen otac Gavro Srdić djecu je školovao u Gracu, Skoplju, Solunu, Sarajevu i Beogradu.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<
Stariji brat Todor bio je politički aktivan sve do oslobođenja zemlje od austrougarske okupacije i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Mlađi brat Jovo rođen je 1886. godine, osnovnu školu završio je u Sanskom Mostu, a školovao se i u Skoplju, Solunu i Beogradu.

Jovo je pisao pjesme, a obožavao je Vojislava Ilića i Đuru Jakšića. Prijatelj porodice bio je poznati književnik Petar Kočić.

"Sestra Julkina Joka živjela je nakon udaje u Doboju. Julka je završila učiteljsku školu i službovala je kao učiteljica u Drvaru i Doboju. Na vlastitu molbu razriješena je službovanja kao 'namjesna učiteljica' u Drvaru 1909. godine", rekla je Milena Karapetrović, koja je dio autorskog tima knjige "Banjaluka - znamenite žene u istoriji grada".

Dodala je da se Julka u to vrijeme udala za sudiju, sa kojim je živjela u srećnom braku, te da se tada posvjećuje pisanju za časopis "Razvitak", čime je ostvarena njena veza sa Banjalukom.

Bila je i saradnica u časopisu "Srpkinja" (1913. godine).

"Bila je prepoznatljiva zbog svojih tekstova u časopisima i duboko dirnuta tragičnom sudbinom zatočenih u logoru kod Doboja, a naročito djece, kojima je posvetila pjesmu u prozi", kazala je Biljana Panić-Babić, koja je takođe dio autorskog tima knjige "Banjaluka - znamenite žene u istoriji grada".

Uz Stanku Todorović, Julka je bila jedina aktivna saradnica "Razvitka" od 1936. do 1939. godine.

U ovom časopisu izašao je njen tekst "Sjećanje, našem Petru", povodom godišnjice smrti Petra Kočića.

Pisala je i o položaju žena na selu u tom vremenu u tekstu "Naša žena na selu", sjećanju na njegog brata "Svejćica (Deset godina od smrti rijetkog rodoljuba Tode Popovića)", te je autor i romantične priče o nesrećnoj ljubavi "To Ferida sama ašikuje".

Julka Popović-Srdić je pisanim ostvarenjima, tematski raznovrsnim, u banjalučkom "Razvitku" i drugim časopisima svrstana u značajne, premda ne tako brojne književnice koje je Banjaluka imala prije Drugog svjetskog rata.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.