Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Apr.2017, 11:47 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dejanu Mihailoviću nagrada za prevod Aldanova
Dejan Mihailović dobitnik je nagrade za književni prevod s ruskog za roman "Samoubistvo" Marka Aldanova.
Nagrada, koja nosi ime Dr Jovana Maksimovića dodeljuje se svake dve godine, a među prvim dobitnicima bili su Milica Nikolić, Petar Vujčić, Milivoje Jovanoviće, Mile Stojnić, Nane Bogdanović...
U obrazloženju nagrade žiri je naveo da se u romanu mešaju zbivanja u Rusiji i evropskim prestonicima, svuda gde se okupljaju anarhosocijalisti svih boja i narodnosti, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << a u kojima verno i živo svoje istorijske uloge igraju Lenjin, Staljin, nemački car Vilhelm II, Franja Josif, Musolinij, Ajnštajn i mnogi drugi istorijski i izmišljeni likovi s početka XX veka.
"Rasvetljavajući sudbine pojedinaca, klasa, naroda pa i čitave protekle epohe roman raspliće niti koje dovode do izbijanja Prvog svetskog rata i odgovornosti velikih sila koje su zbog pukog prestiža gurnule svet u globalnu kataklizmu", stoji u obrazloženju.
Govoreći o autoru dela, ruskom piscu Aldonovu, žiri konstatuje da je reč o majstoru psihološkog portretisanja, eruditi i poznavaocu epohe o kojoj piše.
Aldonov u romanu "Samoubistvo" tematizuje fenomen Oktobarske revolucije a za junake bira bračni par Lastočkin, idealiste i predstavnike mladog industrijskog kapitala u Rusiji, zastupnike ideje pravednog i ustavnog društva i ukidanja carskog samodržavlja.
Oni idealizuju potencijale i perspektive Rusije na pragu XX veka, pomažu i podržavaju sve snažniji revolucionarni pokret u zemlji i inostranstvu, precenjujući njegove ciljeve i potencijale, pa ce posle sloma carizma i dolaska boljševika na vlast podeliti sudbinu i stare Evrope i carske Rusije.
Mark Aleksandrović Aldanov (1886–1957), jedan od najboljih ruskih stilista i romansijera XX veka, objavio je 16 istorijskih romana i skoro ceo život proveo u emigraciji, najpre u Francuskoj posle Oktobarske revolucije, a onda u SAD posle nacisticke ekspanzije u Evropi.
U Rusiji je rehabilitovan i šire poznat tek od 90-ih godina XX veka. Ruski nobelovac Ivan Bunjin više puta ga je predlagao za Nobelovu nagradu.
Dobitnik ovogodišnje nagrade Dejan Mihailović, inače urednik u "Laguni", prevodio je sa ruskog dela Ivana Bunjina, Varlama Šalamova, Danila Harmsa, Borisa Akunjina, Grigorija Trubeckog i drugih ruskih pisaca XX veka.
Žiri je odlučivao u sastavu Mirjana Grbić, Sonja Bojić i Zorislav Paunković (predsednik), a u užem izboru bili su još zbirka priča Viktora Peljevina "Kristalni svet" u prevodu Maksima Santinija i izdanju Lagune i roman Svetlane Aleksijević "Poslednji svedoci" u prevodu Ane Jakovljević Radunović.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...







