Nepoželjne jeftine avio-kompanije

Izvor: Blic, 27.Jul.2009, 20:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nepoželjne jeftine avio-kompanije

Strane niskotarifne avio-kompanije na našem tržištu su očigledno nepoželjne. Vest da je bivši vozač Formule 1 Niki Lauda, sada vlasnik austrijske lou kost avio-kompanije "Flaj Niki”, ponovo tražio odobrenje za letove do Beograda još jednom skreće pažnju na ovaj problem. Iako ne možemo da tvrdimo da bi ovakve avio-kompanije preplavile Srbiju, ne treba zaboraviti da je značajan broj njih uzalud pokazao interesovanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << za naše tržište.

Nije tajna da su domaće vlasti protiv konkurencije na našem nebu bile zbog zaštite posrnulog "Jat ervejza”. "Jatu” strana konkurencija zapravo može samo da pomogne da krene napred, ali to očigledno niko nije mogao ili nije želeo da shvati. A kako konkurencija utiče na obaranje cena, najbolje se moglo videti iz nedavnog sukoba domaćih i turskih vazduhoplovnih vlasti u vezi s dozvolama za čarter letove.

Zato su građanima među najpoznatijim kompanijama koje su se borile za deo našeg neba upravo turski "Atlas džet” i "Pegazus”, kao i egipatski "Lotus er”. Prve dve kompanije su posle dugih peripetija dobile dozvole da prevoze naše turiste do Antalije, dok "Lotus er” prevozi turiste sa aerodroma u Osjeku.

Ove kompanije, inače, nude mnogo jeftinije letove od domaćeg avio-prevoznika. Turističke agencije koje su sklapale ugovore sa "Lotus erom”, na primer, tvrde da su njihovi aranžmani bili jeftiniji i do 100 evra u odnosu na one gde je prevoznik bio "Jat ervejz”. S druge strane, turski "Pegazus” je došao na ideju da otvori redovnu liniju između Istanbula i Beograda, na kojoj bi cena karte bila oko 20 evra u jednom pravcu, plus avio-takse. U Istanbul se sada putuje za 200-250 evra, ali ideja "Pegazusa” nije zaživela.

Kompanija Nikija Laude "Flaj Niki” jednom je odbijena. Plan je bio da se uspostavi redovan saobraćaj na liniji Beč-Beograd po ceni od 18 evra, plus avio-takse. Ništa skuplje karte ovog avio-prevoznika nisu ni na drugim evropskim destinacijama. Uzalud.

I slovačka avio-kompanija "Skaj Jurop” jedno vreme je razmatrala mogućnost da uspostavi direktnu liniju između Bratislave i Beograda, ali ni ovaj plan nije realizovan. I njih su naše vazduhoplovne vlasti odbile.

Ključna stvar za masovniji dolazak stranih avio-kompanija na naše aerodrome mogao bi biti sporazum o otvorenom nebu, koji je Narodna skupština potvrdila 13. maja ove godine. U Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, međutim, kažu da neće odmah omogućiti slobodan pristup stranih avio-kompanija našem tržištu zato što treba da sprovedemo još jednu fazu primene sporazuma. A kada će ona biti završena, ne mogu da preciziraju.

- Sporazum ima dve faze, a mi se nalazimo na kraju prve. Da bi mogao u potpunosti da se primenjuje, moramo završiti i drugu tranzicionu fazu, a sve to mora konstatovati Evropska komisija, koja svake godine dolazi u Srbiju kako bi se uverila kako napredujemo u primeni sporazuma. Sporazum obezbeđuje osnov za stvaranje zajedničkog, slobodnog i bezbednog vazduhoplovnog tržišta. Istovremeno, putnicima je zagarantovana veća ponuda i konkurentnije cene avio-karata - objašnjavaju u Direktoratu.

Kada Srbija bude počela da primenjuje sporazum, kod nas će bilo koja evropska avio-kompanija moći da otvori liniju do bilo kojeg grada u Evropi. Tako vazduhoplovne vlasti više neće moći da se pozivaju na bilateralne sporazume kao obrazloženje za odbijanje manjih avio-kompanija.

Građani će tek posle pune primene sporazuma imati povoljnosti jer će cene karata biti niže, a izbor avio-prevoznika veći. Takođe, ne treba zaboraviti i da će zaposleni u avio-saobraćaju i avio-industriji imati više posla.

- Slobodno tržište dovešće mnoge kompanije u Srbiju, naročito lou kost. Ipak, za njihov dolazak nije presudan samo sporazum o otvorenom nebu, već i niže aerodromske takse i veća ponuda manjih jeftinijih aerodroma - ističu u Direktoratu.

Ovaj argument nije baš skroz na mestu jer je za dozvolu za letove iz Beograda i Niša do sada apliciralo deset avio-kompanija, od kojih tri redovno lete.

Ono što ide u prilog konkurentnosti nad našim nebom jeste i stavljanje Srbije na belu Šengen listu, jer sadašnji vizni režim nije odgovarao poslovnom modelu kompanija koje nude prevoz po nižim cenama. Ali sve zavisi i od njihove procene isplativosti.

Prednosti i mane "otvorenog neba”

veći broj aviokompanija u Srbiji

niže cene karata

bolja usluga

usklađivanje zakona u oblasti civilnog vazduhoplovstva

sa zakonima EU

karte se prodaju samo preko interneta

karte su jako jeftine samo ako se kupuju dosta ranije

svaka dodatna usluga se posebno naplaćuje

Ko je dobio dozvolu (redovni letovi)

Germanwings – nemačka aviokompanija

Norvegian Air Shuttle – norveška niskobudžetna kompanija

Nordvik Airlink – norveška aviokompanija

Ko je dobio dozvolu (čarter letovi)

Atlas Jet – turska kompanija koja je nedavno

dobila dozvole za čarter letove

Nuvel Air – tuniska aviokompanija

Pegasus Airlines – jedna od najpopularnijih turskih aviokompanija

Koje kompanije su odbijene

Fly Niki – austrijska kompanija koja je jako

zainteresovana za letove iz Srbije

Adria Airways – slovenačka lou kost kompanija,

jedno vreme je imala direktnu liniju Ljubljana-Beograd

Sky Europe – slovačka kompanija, pre nekoliko godina proglašena najboljom lou kost kompanijom istočne Evrope

Malev – mađarska nacionalna aviokompanija

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.