Dug firmi Fondu PIO više od 600 miliona evra

Izvor: Blic, 12.Okt.2009, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dug firmi Fondu PIO više od 600 miliona evra

Za mesec dana najkasnije poslodavci će početi da potpisuju ugovore sa Ministarstvom finansija o povezivanju radnog staža. Čim potpišu ugovor, radnicima će leći uplate, a preduzeća će državi vraćati ovaj dug u naredne četiri godine uz grejs period od godinu dana - najavljuje u intervju za „Blic" Radmila Bukumirić-Katić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike.

Koliko je takvih preduzeća?

- Još nemamo konačne brojke, ali će, po mojoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << proceni, biti od 300 do 400 preduzeća. Ovih dana prikupljamo podatke o preduzećima koja nisu platila zdravstveno osiguranje i došli smo do broja od oko 300 preduzeća i u njima je oko 30.000 zaposlenih. U narednih deset dana trebalo bi da imamo podatke o penzijskom. Kolika god da bude računica, država će svima povezati staž od 1. januara 2004. do 30. juna 2009. godine. Iz Poreske uprave dobili smo podatak da je dug za neplaćene doprinose za PIO bio poslednjeg dana maja 59 milijardi dinara.

Kako ćete povezati staž?

- Poreska uprava će izvršiti obračun, usaglasiti ga sa fondom PIO, obračunati kamatu i poslodavac će posle toga potpisati ugovor sa Ministarstvom finansija. Čim potpiše ugovor, država će uplatiti novac, a poslodavac će to vraćati. Grejs period će biti godinu dana, rok otplate četiri godine. Zajam će otplaćivati kvartalno, a kamata će biti u visini eskontne stope NBS koja je u ovom trenutku 8,5 odsto. Naravno, moraće da stavi i hipoteku kao sredstvo obezbeđenja i dve blanko menice.

Pominjana je konverzija dugova u kapital. Da li se od toga odustalo?

- Ukoliko poslodavac potpiše ugovor sa Ministarstvom finansija i posle isteka grejs perioda se ispostavi da ne može da vraća dugove, onda će kao prinudno sredstvo ići konverzija odnosno naplata sredstava obezbeđenja.

Veći broj privatizovanih preduzeća već je stavio hipoteku na svu imovinu. Da li ste to imali u vidu?

- Uputstvo koje ćemo napraviti baš zbog toga treba da predvidi da poslodavac može da stavi hipoteku na bilo koju imovinu - na drugo preduzeće, na privatnu svojinu.

Kolike će se osnovice obračunavati?

- Jedan presek je do 1. septembra 2004. kada su se doprinosi za penzijsko upl­aćivali na osnovu stepena stručne spreme, a posle toga u odnosu na prosečnu platu i osnovice za minimalnu zar­adu. Za ona preduzeća koja su uplaćivala plate a nisu do­prinose, osnovica će biti isp­laćena zarada. Za one koja nisu plaćali ni plate, osnovica na koju će se platiti doprinosi biće minimalna zarada.

Koliko će sve to državu da košta?

- Još nema precizne kalkulacije, ali bi se moglo izračunati na osnovu sadašnjeg duga u Poreskoj upravi za neuplaćene doprinose. Od trenutnog duga oko 30 milijardi je neto dug. Približno dve trećine toga bi mogao biti iznos koji će država izdvojiti, ali ponavljam da preciznih računica nema.

Odakle će biti izdvojen novac?

- Novac će biti predviđen budžetom za 2010. godinu.

Kada će najkonkretnije ova akcija da krene?

- Ostalo je još samo to da Poreska uprava pripremi uputstvo kako poslodavci da podnesu zahtev, obračunaju dug kako bi se što manje vremena izgubilo na birokratske procedure. Najkasnije za mesec dana ćemo početi sa primenom i potpisivanjem ugovora, što znači da onda i dolazi vreme za isplatu.

Šta će biti sa firmama koje zaključe ugovor, država plati doprinose i u međuvremenu se konstatuje da firma dalje ne može da radi?

- Ovaj dug ulazi u stečajnu masu i država će biti namirena iz prodaje preduzeća.

Šta je sa onima koji rade u privatnim firmama. Da li je fer da pomažete privatnom vlasniku posle privatizacije, a da isto ne činite za ostale?

- Ako vam nije plaćen penzijski staž, vi pravo možete da potražite preko suda i sigurno ćete dobiti izvršnu presudu i poslodavac će morati da vam to isplati. Ali ako se realizuju presude preduzeća idu u stečaj. U tom kontekstu, mislim da je fer da se ovo realizuje kako bi se privredi što više pomoglo.

Preduzeća koja mogu da potpišu ugovor

u društvenom ili državnom vlasništvu

u kojima je raskinut ugovor o privatizaciji, pa su vraćena u nadležnost akcijskog fonda

koja su u pripremi za privatizaciju

koja su privatizovana i još ih kontroliše Agencija za privatizaciju

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.