SA USPONA NA RTANJ, PLANINE TAJNAMA OBGRLJENE

Izvor: MC Bor, 10.Nov.2019, 10:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SA USPONA NA RTANJ, PLANINE TAJNAMA OBGRLJENE

Bor, Boljevac, Rtanj, 10.11.2019. Tekst i Foto: Dodić A. Dragi
       Sa vrha Rtnja – Šiljak, nadmorske visine 1.565 m., sa razrušene kapele, razorene snažnom detonacijom eksploziva velike razorne snage, od strane pohlepnih i vandalski nastrojenih tragača za zlatom i drugim dragocenostima, detonacija koja je svojom gromovitošću uznemirila i ljude i retke divlje  životinje i narušila pitominu područja Rtnja i okoline. Jevrejski vlasnici rudnika kamenog >> Pročitaj celu vest na sajtu MC Bor << uglja, sa Juliusom Minhom, bejahu blagodarni dobročinitelji prema radnicima i rtanjskoj sredini. Izgradili su mnoštvo objekata radi dostojnog životnog standarda svojih radnika u naselju Rtanj. Bogata jevrejska porodica Minh najpre je imala u vlasništvu paraćinsku fabriku štofova, pa se kasnije preorijentiše na rudarenje na Rtnju. Julius Minh, glava porodice, izvršio je samoubistvo u svom stanu u Beogradu, zbog lažne informacije da je lađa iz Beča, natovarena kukuruzom za stoku za seoska domaćinstva odakle su poticali njegovi rudari, potonula na svom plovidbenom putu. Njegova supruga Greta je sa muževljevom braćom preuzela upravljanje rudnikom Rtanj. U znak sećanja na svog muža, Greta je sagradila crkvicu – kapelu na vrhu Rtnja. Hronika beleži da je sagrađena za 365 dana u 1935. i 1936. god., da je u gradnji navodno učestvovalo 1.000 radnika  a i rudara,  bez ikakve posebne nadoknade, za 365 dana, sa jevrejsko  – pravoslavnim elementima, posvećena Sv. Đorđu, svetom hrišćanskom ratniku i osvećena.  Jevrejska porodica je bila privržena judaizmu, ali je respektovala pravoslavne praznike i običaje. Znamenja pravoslavlja su bili krst  i 12 pravoslavnih ikona. Jevrejski  element bi mogao da bude stil gradnje. Pre konačnog rušenja, u više navrata provaljivana i pljačkane crkvene obredne stvari i relikvije i prema nekim podacima, više puta razarana eksplozivom. Danas na kapelu samo potseća veliki drveni krst koji su 2015. god. postavili naši planinari pravoslavci. Da bi dostojanstveno odolevala žestokim i nesavladljivim naletima vetra, sazidana je od komada isklesanog kamena. Doprema gotovog građevinskog materijala na gradilište vršena je magarcima – tovarnim životinjama, vrlo inteligentnim i najizdržljivijim domaćim životinjama i to u bisagama.
            Po prestanku rada rudnika  Rtanj 1968. god., oživele su davnašnje legende o blagu na vrhu planine, gde su bili temelji dvorca nekog čarobnjaka, iste visine kao planina Rtanj  i počele rasprostirati glasine o tome  da je u kapeli sakriveno neko jevrejsko blago da bi se sačuvalo u apokaliptičnim okolnostima koje su usledile za Jevreje. Srušena je u potrazi za blagom, kao jedinstven  spomenik  neprocenjive kulturne i istorijske vrednosti.  Predanje glasi da je sustigla neminovna kazna prokletstva cele porodice čiji su članovi rušili kapelu, zatiranjem svakog traga njihovog fizičkog postojanja. Jedna od najčudnovatijih i bez ikakvog istorijskog utemeljenja je legenda kojom se  kapela – crkvica povezuje sa Adolfom Hitlerom, najvećim pretendentom za gospodarem sveta, koji je bio otpočeo sa ostvarivanjem svog grandioznog  sna, tako da izmišljeni i stvarni  nekadašnji i sadašnji gospodari sveta su trice i kučine spram njegove vizije i postignutom uspehu u obezbeđivanju životnog prostora za nemački narod. Samo je J.V. Staljin konkurent. Verovatno je nekolicinu vandala u razaranju kapele predvodio neki iskusni miner ili mineri : palioci mina,  koji su  se snabdeli eksplozivom Iz magacina već napuštenog rudnika uglja.
        POZDRAVLJAM sa vha planine sve Borane, posebno pozdravljam malobrojne ali hrabre Borane što su se osokolili da ustanu protiv kontaminacije atmosfere nad gradom.
          NE POZDRAVLJAM rukovodstvo borskog planinarskog društva „Crni Vrh“, koje se bavi samo jednom pomoćnom planinarskom disciplinom – planinarskom  orijentacijom, koja je poglavito za decu i omladince, a planinarenje i planinarske akcije su sporedna i beznačajna stvar i čije se rukovodstvo povremeno probudi i organizuje neku akciju. Orijentiring je neka vrsta sporta, nastao iz terenske vojne obuke u Švedskoj  u 19. veku, a kod nas ustanovljen 1993. god. Takmičar treba da za što kraće vreme u prirodi, na nepoznatom terenu, samo sa topografskom mapom i kompasom pronađe vidno obeležene kontrolne tačke u zadihanom trčanju. Te dve stvari, planinarenje i planinarska orijentacija mogu vrlo lagodno istovremeno da se organizuju i realizuju. Ove godine borski planinari su tako propustili sjajne republičke i regionalne akcije. Rukovodstvo ovog društva bukvalno nije svesno šta znači Boranima zainteresovanim za planine i boravak u prirodi, ovaj vid bekstva iz kontaminiranog borskog prostora, iz učmalosti i dosade kafića i restorana. Neuronauka tvrdi da ljudi vole da u tim objektima konzumiraju alkohol i puše cigarete, samo zbog osećaja ugodnosti kod pojedinca a koji počiva  na time nekim pobuđenim  moždanim procesima, ali zdrav čovek može imati daleko veći osećaj zadovoljstva posle napornog planinarenja, a posebna je priča zdravstvena korisnost i isprobavanje i jačanje funkcija svojih vitalnih organa: srca i pluća. Lekari neprekidno upozoravaju da je primerena fizička aktivnost predohrana protiv skoro svih boleština.“Svašta, ja sve znam, nego hajdemo na pivce da si smirim živce!“.
         NE POZDRAVLJAM rukovodstvo borske Toplane, čiji vrelovodi po hladnom vremenu isporučuju hladnjikavu toplotnu energiju.
         NE POZRDAVLJAM ni kineske prijatelje, koji zarad što bržeg povratka novčanog iznosa investiranog u RTB Bor, naglo povećavaju angažovanje metalurških postrojenja radi dostizanja što veće proizvodnje bakra, ali time postaju bezobzirni prema posledicama povećanja koncentracije štetnih supstanci  u vazduhu, a novorođenče ne dolazi na svet sa zaštitnom maskom koja bi sprečila prodiranje toksičnih čestica u organe za disanje. Kineski vlasnik ne obazire se na upozorenja i molbe lokalne samouprave i proteste građana Bora.
          Hajde da završimo pokušaj artikulacije, pojašnjenja nekih tema, gde preovlađuju nemarnost, lični interesi i interesi kapitala, da pređemo na Rtanj, koji može da nam pri idealnim ili manje poželjnim vremenskim prilikama, pruži samo životnu radost i prijatnost posle okončanog pohoda ka njemu. Devetnaestog oktobra ove godine imao sam jednu izuzetnu priliku kada sam bio usamljen na planinarskoj stazi i ovu šansu  sam hteo da maksimalno iskoristim snimanjem odabranih kadrova. Pre nego što mi se u vidokrugu pojavila piramida Rtnja, opčinila me je šuma kroz koju je staza prokrčena, neponovljiv njen jesenji izgled sa veličanstvenim prelivima boja, što je sve bilo fascinantno. Tepisi predivnog, požutelog lišća obasjanog suncem koje se promalja kroz već skoro ogoljene grane drveća. Svuda oko mene neka neobjašnjiva tišina, bez daška povetarca. Samo neki list otkida se sa grane i skreće mi pažnju.
            Ali u zimskim uslovima, Rtanj kao i svaka planina pod našim podnebljem, postaje okrutan i bez milosti. Nije kriv Rtanj, vinovnik  takve njegove zimske surovosti su skoro polarne vremenske prilike koje uglavnom prodiru sa Karpata i koje donose najoštriju zimsku hladnoću. Tako da planinariti zimskim Rtnjem je vanredno težak i opasan pothvat, ako si bez adekvatne zimske planinarske i odeće i obuće, ili sa zdravstvenim problemima. Božićni uspon je već tradicionalan i počinje i sa južne i severne strane Rtnja. Kada se penje zimski uspon severnom  stranom i izađe na greben, gde pomahnitali huk polarnog vetra silovite, orkanske jačine, primorava te da napregneš zadnji atom snage da bi održao uspravnost tela i savladao podivljali greben.  Pre nekoliko godina imao sam slučaj kada sam mogao da nastradam zbog planinarske obuće, ali letnje i za drugačije terenske uslove. U hodu, ta obuća me je zanosila u moju levu stranu. Sva sreća, usporio sam tempo i bio obazriviji, ali ipak sam zastajkivao i neki planinari su primetili da sam u nekom problemu i guranjem napred, pridržavanjem i zapitkivanjem :  „možeš li“ , ohrabrivali me da izdržim i doživeh pravu planinarsku solidarnost, nakon preživele moje Golgote na planini Veliki krš, o čemu je javnost bila pravovremeno obaveštena. Kako sam se zanosio u hodu, pri početku spuštanja sa Šiljka, odjednom iskrsnu ispred mene neki anonimni planinar, sav ušuškan i bez problema sa obućom kao ja, upilji neki prodoran pogled u mene i zapita : „ Da li si ti pijan“. Ostadoh bez teksta, zanemeh privremeno i mišljah šta li ovaj planinar rezonuje o meni, da sam neka vagabunda zabludela u planinu. Posle toga bilo je padanja, ali srećom u smetove dubokog  mekog snega.
          Rtanj postaje prava planinarska Meka, omiljena i priželjkivana destinacija planinara domaćih državljana a bogme i stranaca. Silazim tako serpentinskom stazom prema naselju Rtanj i čujem neki govor na engleskom jeziku  jedne družine i jedan mi se predstavi da je Grk i kada ga priupitah za situaciju u Grčkoj, jadničko se odmah uhvati politike i poče žestoko da napada, psuje i pogrdnim rečima izražava o politici i političarima u Grčkoj. Pošto je antička Grčka jedna od najstarijih kultura i civilizacija na svetu,  moguće je da su Srbi i oni koji umišljaju da su veliki, pravi Srbi, psovačku terminologiju i uvredljivo ponašanje prema političarima naučili od Grka, samo se ne zna da li je bilo tečajeva, obuke za tako nešto, kao što su novcem američke CIA finansirani kursevi  Srba, žestokih oponenata za svrgavanje autokratskog režima Slobodana Mloševića. Izvinite za ovu digresiju, ali na Rtnju ljudi doživljavaju i pražnjenje svojih negativnih emocija, postaju očišćeni negativnog naboja i to je neka katarza – pročišćenje.
            Opština Boljevac, preko svoje turističke organizacije, svesrdno podržava svaku izmišljenu priču, koja višestrukim ponavljanjem postaje legenda, radi povećanja posećenosti području Rtnja. Pazi sad, piramidu Rtnja sagradili su vanzemaljci ili neke pradavne vrlo napredne civilizacije, ali sa jedne lokacije sa sokobanjske strane uopšte ne liči na piramidu : ima četvorostrani izgled.  Dolazili neki geofizičari i prikladnom opremom merili intenzitet i vrstu zračenja samo Rtnju svojstvenim ; pa svaka planina obiluje zračenjima karakterističnim za nju zavisno od kvantiteta i kakvoće minerala. O tim magičnim svojstvima Rtnja, neka naša  preduzetnica iz Moskve, gde je osnovala  ili inicirala osnivanje nekakvog  srpsko-ruskog centra za promociju Rtnja  i za ulaganja na njemu, angažovala je jednog opskurnog fizičara koji je sebe predstavio kao savršeno dobrog poznavaoca raznih modaliteta elektromagnetnog zračenja i  pripovedao bajke previše naivne  i  za decu o čudesnoj lekovitosti tih svojstava Rtnja i izvodio trikove u posebno odabranoj  sali  Skupštine opštine Bor. To je bilo jedno najgluplje i najotužnije  tzv. naučno izlaganje kojem sam prisustvovao i gde se je Nikola Tesla interpretirao  na jedan nakaradni način. Vlada Republike Srbije je lepo uradila posao donošenjem Uredbe o proglašenju Rtnja specijalnim rezervatom prirode i to u sklopu stavljanja pod zaštitu države više lokaliteta – prirodnih dobara i raznovrsnosti njihovog biljnog i životinjskog sveta  i tako valjda sasekla u korenu raznorazne kombinacije nekakvih preduzetnika, čiji kapital bi se mogao staviti pod lupu.
        Kao što će neki Borani sa moći odlučivanja, predvođeni sadašnjim gradonačelnikom Bora  i sadašnjim predsednikom  borskog planinarskog društva „Crni vrh“, čijim potenciranjem i insistiranjem na  preveliku komercijalizaciju, turizam i ugostiteljstvo, da će neizostavno na taj način uništiti prirodne lepote planine Stol za sva vremena. Tako  Boljevčani su već delimično realizovali uništenje lepote Rtnja, potpuno besmislenom sečom  raznovrsnog  drveća i rastinja – ukrasnog šiblja ( ukupno 150 vrsta) u parku od površine od 40 hektara  iznad naselja Rtanj i da nije ostalo ni traga od divote parka, zasađenog i negovanog od strane članova porodice  Juliusa Minha, koji su sadnice  tih biljaka donosili sa raznih strana sveta i koje su se prilagodile novom podneblju. Seča je obavljena radi gradnje ski – centra i ski – staze i rapidnog povećanja turističke delatnosti, a prelepi i obnovljeni hotel je poodavno zakantačen zbog nedostatka turista – posetilaca, a planinari su vrlo uživali u njemu da se okrepe nakon zimskog uspona. Očigledna je kontradikcija između oglašavanja od strane turističke organizacije Boljevac tog parka – šume  kao dragulja  Rtnja  u turističkoj ponudi,  pre izvedene seče, na svom sajtu i onoga što je naknadno urađeno sa parkom. Napušteni hotel Milenijum Group Rtanj nešto mnogo podseća na kompleks potpuno zapuštenih ugostiteljskih i rezidencijalnih objekata na borskom Crnom  vrhu i vrednoj opremi koja je bila počela da se ugrađuje u njima. Bilo je glasina – magluštine i da će Arapi – šeici , sa prepunim novčanicima,  biti klijenti tog kompleksa. 
         Planine Rtanj i Stol samo Bog može da spasi, neka božanska moć, jer su ljudi zla kob prirode. Gde god kroči čovekova noga, bez obaziranja da  će pogaziti neki divan cvetak ili neko sićušno stvorenje, tu počinje nestanak flore i faune. Posebna je okrutnost tzv. biljoberki, koje čupaju svaku travku koja im se sviđa i možete dragi Borani da se oprostite uskoro od raznovrsnosti i bogatstva biljnog sveta na Stolu. A da li znate, kako neki ljubitelji uništavanja biljaka beru rtanjski čaj. Bilo je to otprilike pre desetak godina, silazim sa uspona na Rtanj i na stazi koja se spušta kroz šumu, primetih čoveka, nemarno odevenog,  sa povelikim džakom preko ramena, ali i sa pretovarenim bisagama na magarcu. Pitam ja vlasnika magarca ali ne i vlasnika od prirode ukradenog rtanjskog čaja u tolikim količinama i još na bezobziran način ubranog. On meni replicira da je u bisagama korenje od rtanjskog čaja, jer je načuo da je lekovito. A kada počupaš i korenje, priroda i evolucija još nisu  smislili način  kako da svake godine biljka bez njega obnavlja svoj nadzemni deo sa cvetom. Taj profesor što je sebe proslavio otkrićem izuzetnih lekovitih svojstava rtanjskog čaja, bez ikakve namere učinio je prirodu Rtnja dostupnom totalno ekološki nevaspitanim i neobrazovanim ljudima i zahvaljujući njemu počinje i iskorenjivanje i drugih biljnih vrsta na planini Rtanj. Svake godine se organizuje i proslavlja praznik uništavanja biljnog sveta na Rtnju, na republičkom nivou. 
        Godine 2012., 21. decembra, zima je nežno zagrlila planinu Rtanj, a on začuđen : „Šta li je to sa ljudima, šta se to sa njima dešava, zbog čega se smrzavaju slabo odeveni“. Saznao je uskoro da ljudi šapatom ili polušapatom pominju nekakav smak sveta. Jeste, Rtanj je došao do istinite i verodostojne informacije da su pojedinci, sa izrazitim osećajem ugroženosti svog opstanka, potražili pribežište na njemu, očekujući spasenje od predstojećeg kataklizmičnog događaja i da će biti spaseni od vanzemaljaca, time što će vanzemaljci, na način nedokučiv ljudskom umu,  uspostavitii nekakve zone bezbednosti da bi sačuvali sebe i skrovita sletišta i uzletišta svojih letećih tanjira na ogoljenom delu Rtnja i svako ko se smrzava u toj zoni biće spasen i produžiće ljudsku vrstu. Smak sveta je trebalo da neminovno usledi prema Majanskom kalendaru, kada se tada završavalo računanje vremena i prema nekim mudrim glavama i postojanje ovog našeg sveta, i nerazumnog i vrlo mudrog ; dakle smak sveta je nastupao toga dana, prema neukim i tandencioznim tumačenjima tog kalendara.
        Pa kaže tamo neko, da iznad Rtnja ne mogu avioni da vrše prelete zbog neverovatnog intenziteta elektromagnetnog zračenja. Napravio sam i snimak digitalcem, kako putnički avion na redovnoj liniji, sasvim neuznemiravan nekim elektromagnetnim dejstvima sa Rtnja, preleće ga, sa beličastim tragovima iza sebe, bezbedno nastavlja da leti ka predviđenom odredištu. I kada bi se prema nekim simpatičnim izmišljotinama, avionu iznad Rtnja gubio njegov prikaz na ekranu radara kontrole leta u Beogradu,  vazdušni koridori leta bi obilazili Rtanj u širokom luku.
           S obzirom da je Rtanj skorašnjom Uredbom Vlade Republike proglašen specijalnim rezervatom prirode – zaštićenim prirodnim dobrom, Ministarstvo zaštite životne sredine ne bi trebalo da odobri gradnju objekata kojima bi se narušavao eko – sistem planine Rtanj, na njegovim padinama i zaravnima.  A kakvo ministarstvo imamo, kompromitovalo je  sebe u prevelikoj meri,  što nije imalo nijednu validnu reakciju u slučaju masovnog protivljenja meštana i  građana protiv mini hidroelektrana , zaprečavanjem vodenih tokova na Staroj planini. Na Staroj planini, gde je gradnjom hotela visoke kategorije : hotel Stara planina sa četiri zvezdice i gondolom,  uništen pojas veoma guste šume i velika površina pod zasadima krupnih borovnica. To je eklatantan primer divljeg, neracionalnog, neekološkog ponašanja prema čednoj prirodi i to sa širokogrudom potporom nadležnih republičkih ministarstava. Valjda treba da se poštuje neko pravilo ekologije da hotelski objekti sa pratećom infrastrukturom treba da budu u podnožju planine. Nepromišljenom i nestudioznom gradnjom objekata  na planini netaknuta priroda pretvara se u pustinju.  Gramzivost kapitala za što većim profitom ima dalekosežne negativne posledice. “Čoveče, odgovorni pojedinče, moji su džepovi prepuni para, kakva pravila, kakvi bakrači, nego hajde da se nagodimo pošteno: koliko tražiš da se gradi i radi kako sam ja usnio da će biti lepo i za mene i za moj novčanik!“.
        Bilo mi je veliko zadovoljstvo traženje najboljih reči kojima bi se jedan kratkoveki pojedinac obratio besmrtnoj lepotici planini Rtanj, koju su ljudi, posebno žitelji ovog područja, odavno odenuli u ruho najveće moguće tajanstvenosti i zagonetnosti. Rtanj je od davnih vremena neiscrpni izvor nadahnuća  za neverovatne legende koje čovekova uobrazilja može da smišlja. Navodno ga sa divljenjem  pominje u svom delu jedan od najvećih stvaralaca naučne fantastike, Artur Klark, ali u jednoj izjavi za medije to  odlučno demantuje i opovrgava tvrdnju da je to ikada u svom podužem životu i razmišljao, a kamoli neporecivo izneo da je Rtanj piramida. Zadivljujuće su i povremene pojave kugli – bleskova loptastih munja iznad Rtnja, koje na meštane ostavljaju očaravajući utisak, izazivajući strahopoštovanje i najrazličitije maštovite asocijacije. A to je samo neuobičajeno atmosfersko pražnjenje elektriciteta, a ne plamteće kugle koje privlači Rtanj. Oko svakog rađanja, pa i nastanka loptaste munje, mogu se isplesti u čovekovoj svesti prelepe i bajkovite tajne.
             Nadam se da sam ispričao lepu i zanimljivu priču. Moć čovekove imaginacije je neograničena po neverovatnosti i intrigantnosti. Nastojao sam da priča bude što više realistična. Hronologija događaja na Rtnju je nepouzdana i uzimajte je sa rezervom.
         Uživajte u čarobnoj lepoti jesenjeg pejzaža Rtnja i pokušajte da razmišljate o nedoživljenim stvarima Snevanje o lepom i nedoživljenom ohrabruje vas da nastavite svoj životni hod  bez obzira na unutrašnje i spoljašnje  prepreke i ne dozvoljava vam  da potonete u perspektivu gutanja raznih sedativa, analgetika, antidepresiva i to kada je to lišeno svrhe i svakog opravdanja.  
             OBNOVIMO HRAM NA VRHU RTNJA  I NEKA NAS  RAZVALINE NEKADAŠNJEG SAKRALNOG OBJEKTA VIŠE NE PODSEĆAJU NA VANDALIZAM I BEDU LJUDSKOG PONAŠANJA.
              NEKA PONOVO ZABLISTA  U SVOM PUNOM SJAJU  CRKVICA  – KAPELA U PRVOBITNOM OBLIKU I VELIČINI I SA PRAVOSLAVNOM SADRŽINOM.
               NEKA KAPELA NA RTNJU, PRIKLADNO OSLIKANE UNUTRAŠNJOSTI,  POSTANE SVETILIŠTE PRAVOSLAVLJA KOJE ĆE POHODITI LJUBITELJI PLANINARSTVA CELOG SVETA.
               NEKA REPUBLIKA SRBIJA, SA POJEDINCIMA KOJI IMAJU NOVČANU MOĆ, REVITALIZUJU HRAM NA RTNJU, PLANINARI ĆE IM BITI DO NEBA ZAHVALNI.
                AKO PRIRODA ODE K VRAGU, ČOVEK ĆE S NJOM, ZAGRLJENI.
                NEKA EKOLOŠKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE, KRIVIČNI I PREKRŠAJNI ZAKON SA IZRICANJEM OŠTRIH SANKCIJA, UZ BOŽJU POMOĆ, SAČUVAJU PRIRODU OD NASRTAJA ČOVEKA.
                 NEKA BOG BLAGOSLOVI SVAKOG ČOVEKA KOJI BRINE O OČUVANJU PRIRODNE BAŠTINE PLANINA RTANJ I STOL.

Pogledaj vesti o: Bor

Nastavak na MC Bor...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta MC Bor. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta MC Bor. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.