Koje more je najpiratskije?

Izvor: Vostok.rs, 04.Avg.2014, 12:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koje more je najpiratskije?

04.08.2014. -

Piratstvo je napustilo priobalne delove Somalije, ali je istovremeno došlo do naglog porasta piratske aktivnosti u drugim regionima. Zašto je svetska zajednica nemoćna pred agresijom morskih razbojnika?

U godinama procvata somalijskih pirata njihova omiljena taktika je bila puštanje brzih motornih čamaca s glavnog broda i munjevit napad. Zaposednute super tankere i brodove za prevoz rasutog tereta pirati su odvozili bliže obali gde su imali uporišta i mesecima >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << su čekali na otkup. Džak s nekoliko miliona dolara bi im bio padobranom bačen iz helikoptera na palubu.

Tako je bilo pre svega nekoliko godina. Namenska borba protiv pirata kod istočnih obala Afrike je odigrala svoju ulogu – u Arapsko more se vraća mir. Prošle godine je registrovano zaposedanje samo dva broda kod obale Somalije, iako je ranije tamo svake godine bilo na desetine napada.

Takav je rezultat dugogodišnjih napora međunarodne zajednice, objašnjava ekspert za pomorsko pravo Instituta za državu i pravo RAN Vasilij Guculjak.

- Usvojen je čitav niz normativno-pravnih akata na nivou Saveta bezbednosti UN, koji je dozvolio da se pirati progone i da se protiv njih primenjuje sila, ne samo na moru, već i da se uništavaju njihove baze na kopnu. Pojavila se međunarodna vojna flotila i gusari se plaše.

A na zapadnoj obali afričkog kontinenta stvari stoje potpuno suprotno. Banditske grupe u Nigeriji, koje su se ranije svojim zanatom bavile samo na kopnu, sve aktivnije izlaze na more. Brod-žrtvu, po pravilu mali tanker, prebacuju na zaštićeno mesto u priobalju, uzimaju gorivo za prodaju na kopnu, a brod napuštaju. O razmerama delatnosti somalijskih pirata njihove nigerijske kolege zasad ne mogu ni da sanjaju. Ali, za poslednjih 5 godina broj napada u blizini nigerijske obale se povećao 7 puta. I ko zna šta će sutra biti?

Nema mira ni u Malakskom moreuzu – tačnije, u najstarijem gusarskom kraju na svetu. U toku cele prve decenije 21. veka piratstvo je tamo opadalo. Na kraju su zemlje u regionu od 2010. godine skoro prestale da vrše antipiratska patroliranja. Međutim, bilo je prerano za odmor – u toku poslednjih godina naglo raste broj napada.

Šta da se radi? Nije umesno uvek se oslanjati na napore priobalnih zemalja. Na primer, Nigerija nema mogućnosti za stalnu borbu protiv pirata. Da li je onda možda došlo vreme za osnivanje stalnih međunarodnih flota, kao u Adenskom zalivu?

Postoji i treća varijanta – da se vlasnicima civilnih brodova dozvoli da unajmljuju oružanu čuvarsku službu, ali da se pritom prethodno ugovore jasna pravila za primenu oružja na otvorenom moru. Po mišljenju Vasilija Guculjaka,

- Ako gusari budu znali da će uslediti žestok otpor, neće se svako odlučiti na napad. A trenutne preporuke Međunarodnog pomorskog biroa se ne mogu čitati bez osmeha. Na primer, preporučuje se da se pirati uklanjaju s broda uz pomoć jakog vodenog mlaza. Komentari su suvišni. Ako želimo da dokrajčimo piratstvo pitanje treba rešiti primenom vatrenog oružja na samom brodu. Drugi efikasan način je da vojni brodovi patroliraju u piratski opasnim rejonima. Međutim, za izdržavanje ovakvih flota je potreban ozbiljan budžet. Neće sve države pristati na to.

Dakle, međunarodnih antipiratskih flotila nema nigde izuzev u Adenskom zalivu. Svetska zajednica poslednjih godina ima previše hitnih problema na kopnu, tako da jednostavno ne stiže da rešava pitanja bezbednosti na moru.

Zbog toga su civilni brodovi u regionima u kojima nema nacionalnih vojnih flota sad nezaštićeni. Stručnjaci govore o potrebi da se na brodovima obezbedi čuvarska služba. Ali važeća pravila pomorstva ne predviđaju držanje oružja na civilni brodovima. Niz zemalja zabranjuje civilnim brodovima čak i ulazak u svoje luke ako na brodu ima oružja.

Cela ova situacija ide na ruku samo piratima. Problem će svejedno morati da se rešava pre ili kasnije. I bolje je da se to učini, a da se ne čeka na sledeći napad pirata koji iz godine u godinu postaju sve drskiji.

Boris Pavliščev,

Izvor: Glas Rusije, foto: RIA Novosti    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.