Političari prepreka za dobre odnose Crne Gore i  Srbije

Izvor: Blic, 21.Maj.2011, 22:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Političari prepreka za dobre odnose Crne Gore i Srbije

BEOGRAD - Na petu godišnjicu crnogorske državnosti, koja je juče obeležena, statistika boljeg života je na strani novoformirane države. Međutim, i pored većih plata, koraka ispred Srbije u evropskim integracijama, tamošnja vlast i dalje često prikriva nedostatke ili pokušava da skuplja poene prozivajući Srbiju i njenu vlast. Neke stvari se nisu promenile i manje-više isti konkretni problemi već godinama opterećuju odnose Beograda i Podgorice - dvojno državljanstvo, status SPC, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << spor oko jezika.

Na proslavu državnosti, ali i šesti kongres vladajuće Demokratske partije socijalista niko iz vrha beogradske vlasti nije otputovao. Odluku je zapečatila izjava lidera DPS Mila Đukanovića da je Crna Gora „meta velikosrpske politike". Međutim, od stalnog konfrontiranja ili neslaganja dve države najveće štete imaju upravo građani. Tako je problem dvojnog državljanstva na svojoj koži osetio je predsednik opozicione Narodne stranke Predrag Popović kojem je zbog toga što je imao srpsko, oduzeto crnogorsko državljanstvo i sva lična dokumenta.

- Jedino državljanstvo zabranjeno u Crnoj Gori je srpsko. Reč je o diskriminatorskim merama prema građanima Srbije sadržanim u ustavnom zakonu, a potpuno suprotno standardima EU. Ja sam stranac u svojoj zemlji, a od matične države ne mogu da dobijem ni potvrdu da sam polagao vozački ispit kako bih u Srbiji izvadio dozvolu - kaže Popović za „Blic".

Najveći problemi

1. CRKVA - Nastojanje crnogorskog političkog vrha da formira jedinstvenu crkvu u Crnoj Gori ujedinjenjem Mitropolije crnogorsko-primorske, koja pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve. Konstantno mešanje države u verska pitanja.

2. DRŽAVLJANSTVO - Crnogorsko državljanstvo oduzima se svim građanima koji imaju srpsko, što nije slučaj sa državljanstvima drugih država.

3. POPIS - Pitanje koje je aktuelno još od pre proglašenja samostalnosti. Politički vrh vršio je stalne pritiske na građane da se izjasne kao Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.

4. ANEKSIJA - Težnja da se u parlamentu usvoji dokument kojim se Srbija tereti da je nasilnim putem 1918. godine pripojila Crnu Goru sebi. Istoričari to smatraju neopravdanim prekrajanjem istorije.

On navodi da u Crnoj Gori postoji „srpski kompleks".

- Kada se pokrene pitanje koridora 11 koji bi povezao Beograd sa primorjem, to se odmah osudi kao političko nastojanje. Kada se pomene prodaja Luke Bar privatnom konzorcijumu iz Srbije, a koja je u interesu svih građana Crne Gore, opet se tome pripisuje hegemonistička konotacija - objašnjava Popović.

Kada je reč o formiranju Crnogorske pravoslavne crkve, analitičari smatraju da to nije neobično s obzirom na to da se na Balkanu nacionalizam shvata na specifičan način. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Vladimir Vuletić kaže za "Blic” da pojam "nacije” na ovim prostorima uvek ide uz što više atributa - sopstvenu crkvu, jezik i druge simbole.

- Crnogorska pravoslavna crkva se na silu stvara, ali treba da prođe vreme da bi se videlo da li će i da zaživi. Do tada, to pitanje opterećivaće odnose dve države - kaže Vuletić i dodaje da se konstantnim isticanjem simbola Crna Gora distancira od Srbije i štiti sopstvenu samostalnost. Pitanje popisa je u Crnoj Gori tradicionalno aktuelno. Još pre referenduma o nezavisnosti konstantno su rađena prebrojavanja Srba i Crnogoraca. Ta praksa je nastavljena i u slučaju poslednjeg popisa čiji se rezultati uskoro očekuju. Vlasti u Crnoj Gori vršile su pritisak na građane da se izjasne kao Crnogorci koji govore crnogorski jezik.

- Kada stignu rezultati popisa, doći će do smirivanja, a tek sledeći popis može biti realna slika stanja na terenu - smatra analitičar Dušan Janjić. On objašnjava da se broj onih koji se izjašnjavaju kao Srbi više neće povećavati i da će svaki sledeći put biti manji od dosadašnjih 37 odsto.

Problem koji je poslednjih dana aktuelizovan jeste i izjašnjavanje crnogorskog parlamenta o tome da je Srbija 1918. godine anektirala Crnu Goru. Profesor Vuletić kaže da, s obzirom na to da je nova država Crna Gora nastala skromnom većinom, aneksija predstavlja način da se stvori distanca i granična linija koja jasno razvaja dve države.

- Lično mislim da pokretanje pitanje aneksije nije opravdano. U Srbiji se, osim u pojedinim strukturama, pitanje crnogorska državnost i ne dovodi u pitanje - završava Vuletić.

Države u brojkama

Srbija Crna gora

Plata 2006. 255 evra 248 evra

Plata 2011. 353 evra 518 evra

EU Zahtev za članstvo Status kandidata

NATO Partnerstvo za mir U procesu priključenja

Čanak Mila uporedio sa Njegošem

Srbiju su na kongresu DPS ovog puta predstavljali članovi SPO, LDP i LSV. Delegatima DPS obratio se i lider LSV Nenad Čanak, koji je Mila Đukanovića uporedio sa Petrom II Petrovićem Njegošem i kraljem Nikolom.

- Kada govorimo o tri veka Crne Gore, shvatio sam da niko ne može spomenuti Crnu Goru i 19. vek, a da ne spomene vladiku Rada. Ne može se spomenuti Crna Gora i 20. vek, a da se ne spomene kralj Nikola. Ne može se spomenuti Crna Gora i 21. vek, a da se ne spomene Milo Đukanović - rekao je Čanak.

Povezane vesti: Đukanović ponovo izabran za predsednika DPS Crna Gora danas obeležava Dan nezavisnosti Prijem povodom Dana nezavisnosti Crne Gore Amfilohije iznenađen uplitanjem vlasti CG u crkvena pitanja Spska pravoslavna crkva spremila odgovor Milu Đukanoviću

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.