U Savezu pozorišta Evrope – ruska prinova

Izvor: Vostok.rs, 14.Jan.2011, 16:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Savezu pozorišta Evrope – ruska prinova

14.01.2011. -

2011. godinu Mali teatar, jedno od najstarijih pozorišta Rusije, dočekao je u novom statusu. Ono je primljeno u Savez pozorišta Evrope.

Sada u ovom Savezu ima dva ruska kolektiva koji predstavljaju dve različite tendencije pozorišne umetnosti. To je peterburški Mali dramski teatar pod rukovodstvom Lava Dodina – trupa kojoj nema ravne u savremenom repertoaru. I moskovski Mali teatar, koji u >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << Rusiji ima status nacionalnog blaga – etalon izvođenja klasike, carstvo ruske glumačke škole. Između ostalog, rukovodilac pozorišta Jurij Solomin, sam istaknuti glumac koji igra u predtavama Malog teatra ističe:

Naravno, ukusi su različiti. Možemo nekome da se dopadamo. Nekome se ne dopadamo. Ali u svakom slučaju kada idemo u inostranstvo, a idemo, ne mogu da kažem retko. Osećamo izvestan nedostatak poznavanja najstarije ruske glumačke škole kod publike.

Sada, stupivši u porodicu evropskih pozorišta, moskovski glumci dobili su očigledno šire mogućnosti da popune znanja evropske publike u oblasti klasičnog ruskog pozorišta i klasične ruske dramaturgije. A ona, pored remek-dela Šekspira, Šilera, čini osnovu repertoara Malog teatra. Još početkom 19. veka, za života osnivača ruske poezije Aleksandra Puškina, ovde su bile postavljene tri scenske verzije njegovih dela. Među najpoznatijim postavkama koje decenijama ne silaze sa scene Malog pozorišta je postavka Puškinovog savremenika, diplomate i pesnika Aleksandra Gribojedova – Nevolje zbog pameti, kao i dela Nikolaja Gogolja. I, naravno, komadi Aleksandra Ostrovskog, tvorca realističke dramaturgije i realističke pozorišne škole. Mali teatar često zovu Domom Ostrovskog, jer na sceni je postavljeno svih 48 komada ovog klasika.

Pre nego što je dobio poziv u Savez pozorišta Evrope, Mali teatar, kako je rekao Jurij Solomin, uspostavio je tesne stvaralačke kontakte sa jednim od članova ovog Saveza – milanskim pozorištem Pikolo. Prvo upoznavanje desilo se u Moskvi, kada su Italijani prikazali na sceni Malog teatra svoju čuvenu predstavu Arlekin, sluga dva gospodara.

Meni se sviđa ova predstava, kaže Jurij Solomin. I sviđa mi se to što italijanski glumci čuvaju svoju tradicionalnu školu masaka. Sa svoje strane Italijani, nastavlja rukovodilac Malog teatra, videli su našu pozrišnu akademiju, čak su radili sa studentima: mesec dana sedam pedagoga i vodećih glumaca pozorišta Pikolo predavalo je kod nas. To je bilo zadovoljstvo za studente, za glumce i reditelje. Prošlog leta ruske studente pozvali su u Italiju na međunarodni festival pozorišnih škola. Oni su igrali tamo Puškinov komad Mocart i Salijeri. I postigli su veliki uspeh. Posle toga Italijani su ponudili da postave sa omladinom italijanskog klasika Goldonija. Što je i učinio reditelj Stefano di Luka. Ispala je predstava tipipno italijanska, u isto vreme slična postavkama po dramama ruskog klasika Čehova. I tako je uspostavljena saradnja, kaže Jurij Solomin. Pre nego što su nas primili u Evropski pozorišni savez, dolazila nam je velika grupa reditelja i njegovi rukovodioci. Oni su pogledali sve – i samo pozrorište, i našu filijalu, i školu u okviru pozorišta. I došli su do zaključka da za saradnju postoje vrlo dobri uslovi. A mi smo im pružili ruku prijateljstva.

I tako je još jedno rusko pozorište ušlo u jedinstveni višenacionalni pozorišni dom, koji predstavlja Savez pozorišta Evrope, u čijem sastavu je 34 kolektiva iz 16 evropskih zemalja, Izraela i Rusije.

Izvor: Golos Rossii, foto: RIA Novosti

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.