Izvor: RTS, 06.Avg.2020, 08:27

Hirošima 75 godina kasnije, eksplozija koja je promenila svet

U Hirošimi održana je ceremonija kojom je obeleženo 75 godina od eksplozije prve atomske bombe.
Na skromnoj ceremoniji, u kojoj je zbog pretnje koronavirusa bio smanjen broj učesnika i primenjene mere poput distanciranja, u 8.15 po japanskom vremenu, kada je 6. avgusta 1945. godine nad gradom detonirana uranijumska bomba snage 20 kilotona TNT eksploziva, održana je minuta ćutanja i upućene molitve za pokoj duša nastradalih.

Detonacija >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << atomske bombe, bačene iz američkog bombardera tipa B-29 nazvanog "Enola Gej", na visini od oko 600 metara iznad naselja smesta je usmrtila oko 80,000 ljudi, dok je od posledica ranjavanja i zračenja u mesecima nakon eksplozije umrlo još oko 60.000 osoba.
Japanske vlasti kao žrtve tog bombardovanja vode i sve osobe koje su preminule od kancera i drugih bolesti koje se mogu pripisati posledicama zračenja i zagađenja životne sredine na teritoriji grada u decenijama nakon rata, tako da, zvanično, broj nastradalih prelazi 200.000.
Ratifikacija Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja kao fokus 75. godišnjice bombardovanjaGrađanima i zvanicama koji su se okupili u Memorijalnom parku mira u Hirošimi najpre se obratio gradonačelnik Kazumi Macui koji je pozvao sve države sveta da prevladaju međusobne razlike i nacionalizam i ujedine se u borbi protiv prirodnih i drugih katastrofa.
On je, takođe, istakao da se Hirošima oporavila od posledica bombardovanja upravo zahvaljujući složnom, zajedničkom radu građana.
On je i pozvao državu da ratifikuje Sporazum o zabrani nuklearnog oružja Ujedinjenih Nacija koji je u generalnoj skupštini tog međunarodnog tela usvojen 2017, kako bi Japan u budućnosti mogao da ostvari ulogu posrednika u međunarodnim pregovorima o postepenom suzbijanju nuklearnog oružja.
Govor u Memorijalnom parku mira, koji je izgrađen oko skeleta zgrade koja je služila kao centar lokalne, prefekturalne vlade za unapređenje industrije, građevine najbliže epicentru eksplozije koja je delom opstala, održao je i japanski premijer Šinzo Abe.

On je izjavio da države sveta treba da rade na tome da uklone međusobno nepovorenje kroz dijalog i saradnju, i rekao da je dužnost Japana, kao jedine zemlje sveta koja doživela atomsko bombardovanje, da predvodi napore za ostvarivanje sveta bez nuklearnog oružja.
To se može smatrati odgovorom na kritike intelektualaca, kao što su pravnici i akademici, i građana koji su preživeli bombardovanje, koje ovih dana prenose japanski mediji na račun vlade u Tokiju povodom toga što zemlja, iako je jedina država u svetu koja je doživela atomsko bombardovanje, još uvek nije ratifikovala Sporazum o zabrani nuklearnog naoružanja koji su 2017. predložile Ujedinjene Nacije.
Taj sporazum koji predviđa zabranu razvoja, proizvodnje, nabavke i testiranja nuklearnog oružja do sada je ratifikovalo oko 40 zemalja, a da bi on postao pravno obavezujuć, mora da ga prihvate parlamenti bar 50 država, tvrde japanski komentatori.
Razlog za pomenuto ustezanje japanske vlade, smatra se, je želja zvaničnog Tokija da se izbegne konfrontaciju sa SAD, koje se protive tom sporazumu, a koje pritom i štite svog saveznika Japan svojim nuklearnim kišobranom.
Hirošima danasVezano za Hirošimu, pažnju japanskih medija ovih dana privlači sudski proces u kojem su građani koji su u trenutku bombardovanja živeli van oblasti koja je proglašena direktno ugroženom od radijacije ali bili izloženi po zdravlje opasnoj "crnoj kiši", radioaktivnim padavinama prožetim pepelom, konačno ostvarili pravo da budu priznati kao žrtve A-bombe. Oni su tako stekli pravo na nadoknadu za lečenje od strane države.
Dalje, gradske vlasti ovih dana treba da donesu odluku o tome da li da, u uslovima ekonomske krize izazvane pandemijom, ulože višemilionska sredstva za održavanje i strukturno jačanje stare fabrike vojnih uniformi i čizama za potrebe kopnene vojske, čije su zgrade, podignute 1913, odolele bombardovanju, ali nisu otporne na jače zemljotrese.
Ta fabrika je važna u smislu očuvanja sećanja na grad kakav je bio pre nego što je opustošen bombardovanjem.
Hirošima je još od vremena japansko-kineskog rata sredinom devedesetih godina 19. veka postala luka za koncentraciju trupa, u kojoj se okuplja i brodovima na ratišta u inostranstvu šalje živa sila i oprema.
Početkom 20. veka ona je izrasla i u industrijski centar čiji je glavna funkcija bila proizvodnja naoružanja, municije i opreme za vojsku, usled čega je stekla nadimak "vojne prestonice" Japana.
To je bio razlog zašto se grad našao na listi meta za atomsko bombardovanje, koju je činilo pet većih urbanih naselja (https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2/svet/1998995/duga-senka-atomske-bombe-nad-hirosimom.html).
Hirošima je danas milionski grad, poznat ne samo po jednoj od najvećih tragedija u istoriji čovečanstva, već i po proizvođaču automobila Mazdi i popularnom bejzbol timu. 
Ona je, takođe, i grad iz kojeg se već decenijama upućuju razne inicijative za ostvarenje svetskog mira i za odricanje od nuklearnog oružja i nergije, te funkcioniše kao jedna vrsta baze svestskog pacifizma.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.