Grčka traži vraćanje antičkog blaga

Izvor: RTS, 24.Jun.2009, 03:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grčka traži vraćanje antičkog blaga

Predsednik Karolos Papuljas na svečanom otvaranju novog Muzeja Akropolja zatražio da se vrate mermerne statue odnete sa Partenona, koje se više od 200 godina nalaze u Londonu.

Svečano otvaranje Muzeja Akropolja bila je prilika da predsednik Grčke Karolas Papuljas ponovo zatraži vraćanje mermernih statua, odnetih sa Partenona u Britanski muzej.

"Danas ceo svet može da vidi na jednom mestu najvažnije skulpture Partenona, ali neke nedostaju. Trenutak je da >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << se zacele rane spomenika vraćanjem mermernih statua koje mu pripadaju", rekao je Papuljas.

Papuljas je naglasio da to "nije samo moderan, već i ekumenski muzej" i da je to "naš identitet i ponos".

U novom muzeju su izložene skulpture stare više od 2.500 godina. Cena izgradnje muzeja bila je oko 130 miliona evra, a to velelepono zdanje ima posebne temperaturne uslove i zaštitu od UV zračenja, po zahtevima arheologije.

Bitanski diplomata, lord Elgin je početkom 19. veka, uz dozvolu Otomanskog carstva pod čijom je vlašću tada bila teritorija Grčke, otkinuo delove friza, odneo ih u London i prodao Britanskom muzeju.

London odbija da vrati skulpture što je godinama pravdao time što Grčka nije imala muzej sa odgovarajućim uslovima.

"Muzej Akropolja je vrhunac umetnosti i sada više nema nikakvih razloga da skulture ostanu u Britaniji", izjavio je grčki ministar kulture Antonis Samaras.

Partenon, hram zaštitnice grada Atine, nastao između 447. i 432. pre Nove ere, jedan je od najviših arhitektonskih simbola zapadne civilizacije i spomenik na koji su Grci najviše ponosni.

Iako su hrišćani svojevremeno demolirali dostupne skulpture na Akropolju, a drevni harmovi potom služili kao izvor građevinskog materijala, friz Partenona je bio gotovo netaknut do 1687. godine kada ga je, tokom opsade, pogodio mletački top.

Otvaranju muzeja u podnožju Akropolja su prisustvovali predsednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo, generalni direktor UNESKO-a Koičiro Macura, više šefova država i premijera, među kojima i predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, i oko 30 ministara kulture.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.