Papandreu traži da se izbegne katastrofa

Izvor: Politika, 19.Jun.2011, 23:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Papandreu traži da se izbegne katastrofa

Grčka se nalazi na kritičnom raskršću i nije u situaciji da odbija međunarodnu pomoć, kaže premijer

Od našeg dopisnika

AtinaU trenutku dok EU odlučuje o eventualnim novim kreditima pomoći za Grčku, u grčkom parlamentu, iako je vrući vikend, traje debata o poverenju novoj vladi.Ponovo se lome koplja, opet pljušte međusobne optužbe, ponovo opozicija ne pristaje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na drastične mere štednje iz srednjoročnog plana i traži- vanredne izbore.

Premijer Jorgos Papandreu je i ovog puta apelovao za nacionalni konsenzus,potrebu da se „prvo u sopstvenoj kući zavede red, a tek onda razgovara o načinima oslobađanja od ekonomske zavisnosti prema EU”.

Premijer je podsetio da su pred Grčkom tri moguća scenarija: bankrot,izlazak iz evrozone ili podrška evropskih kreditora.

Grčka se nalazi na kritičnom raskršću i nije u situaciji da odbija međunarodnu pomoć jer na taj način, u ovom trenutku, ne može da reši svoje probleme”, naglasio je Papandreu u govoru poslanicima i zatražio od njih da izglasaju poverenje novoj vladi koja mora da sprovede reformu.Po njegovim rečima, neplaćanje duga bilo bi ravno katastrofi. Papandreu je za jesen najavio referendum o velikim promenamau oblasti državne uprave, garantovanja minimalnog standarda građana, modelu proizvodnje...

Opozicija, sudeći po govorima partijskih lidera, ne namerava da išta menja u svojoj poziciji čiji je smisao– raspisivanje vanrednih izbora i revizija memoranduma o evropskoj ekonomskoj pomoći.Prvi čovek Nove demokratije Antonios Samaras ne vidi nijedan dobar razlog zbog kojeg bi trebalo verovati novoj vladi i poručuje da njegovi poslanici neće podržati novi kabinet.

Grčki parlament u utorak noću treba da, posle trodnevne debate koja je počela u nedelju, glasa o poverenju novoj vladi koju je Papandreu formirao posle žestokih pritisaka i višednevnih demonstracija građana nezadovoljnih vladinim merama štednje.Da bi nova vlada prošla, potrebna je apsolutna većina prisutnih poslanika, dakle, 120 glasova.

U isto vreme, već 25.dan ogorčeni Grci ne napuštaju centralni atinski trg Sintagma u pokušaju da spreče izglasavanje srednjoročnog plana štednje koji podrazumeva nove namete i privatizaciju kako bi se obezbedilo 28 milijardi evra za popunjavanje budžetskog deficita i još 50 milijardi od privatizacije velikih državnih preduzeća.

Od ponedeljka, zaposleni u Elektrodistribuciji stupaju u dvodnevni štrajk u znak neslaganja s privatizacijom ovog grčkog giganta.Najavljeni su prekidi u snabdevanju strujom ali se najviše strahuje od „blek auta” koji bi značio – mrak za celu Grčku.

U isto vreme se u Briselu, gde debituje novi ministar finansija Evangelos Venizelos, vodi odlučujuća bitka za sudbinu kredita pomoći Grčkoj, preciznije– isplatu neophodnih 12 milijardi evra, iz već ranije odobrenog paketa pomoći od 110 milijardi evra, koja bi na račun trebalo da „legne” početkom jula.

Mnogo se nade polaže u novi dugoročni paket za spasavanje koji se, u ovom trenutku, vaga i odlaže zbog nesloge oko uloge privatnih investitora, komercijalnih banaka, pre svega... Naime, Evropska centralna banka upozorava da angažovanje poslovnih banaka oko spasa Grčke, odlaganjem naplate njenih dugova,može da dovede u nezavidnu poziciju grčke banke i da širom Evrope izazove opasna previranja na finansijskom tržištu.

Ali, treba reći još nešto. Došlo je leto,hiljade Atinjana su na plažama, u kafićima...U noći između subote i nedelje,preciznije posle tri sata ujutru, centralna priobalna Avenija Posejdonos bila je zakrčena automobilima, kao da je – kraj radnog vremena. Grci su se vraćali iz noćnih klubova, restorana,iz kola je treštala muzika...

--------------------------------------------------------------------

Masovni protest u Madridu

Madrid–Desetine hiljada španskih demonstranata, mladih i starih, sa decom i bebama u kolicima, protestovalo je juče u Madridu zbog visoke nezaposlenosti, oštrih mera štednje i, kako oni ocenjuju, nesposobnih političara.

Slične demonstracije su održane u drugim španskim gradovima, uključujući Barselonu, Valensiju i Sevilju. Policija je u Barseloni izašla na ulice u velikom broju pošto je bilo nasilja na protestima u sredu–prenosi Beta.

Posle skoro dve godine recesije Španija ima veliki dug i stopu nezaposlenosti od 21,3 odsto, najvišu u evrozoni od 17 zemalja, a nezaposlenost obuhvata skoro polovinu onih mlađih od 25 godina.

Pokret protesta počeo je 15. maja i proširio se na čelu zemlju gde su ljudi nezadovoljni zbog smanjenja plata i podizanja poreza da bi se rešila kriza koju oni smatraju da su izazvale banke i bogati preduzetnici.

Demonstranti su došli do parlamenta u centru Madrida sa šest različitih strana gde ih čekao kordon policije i desetak policijskih kola koji su im preprečili put. Policija je procenila da je bilo oko 35.000 demonstranata u Madridu.

Španija je ušla u recesiju 2008. godine posle pada tržišta nekretnina. Ta zemlja nije tražila međunarodnu finansijsku pomoć poput drugih zemalja evrozone, Grčke, Irske i Portugala, ali zbog veličine njene privrede. druge evropske zemlje strahuju od širih posledica.

Jasmina Pavlović Stamenić

objavljeno: 20.06.2011.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.