Izvor: Politika, 12.Jun.2010, 23:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Više svetla na kraju tunela
Povećanjem industrijske proizvodnje u aprilu od 3,8 odsto zaustavljen je njen dalji pad, koji je u 2009. iznosio 12,1 odsto, pa se narednih meseci može očekivati njen lagani rast
Rast industrijske proizvodnje u aprilu za 3,8 odsto u poređenju s prethodnim mesecom, istraživači „Makroekonomskih analiza i trendova” Ekonomskog instituta protumačili >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << su samo kao mogući nagoveštaj„malo svetla na kraju tunela”. U tom tračku neki, pre svega pripadnici političke elite na vlasti, opet su videli širom otvorena vrata izlaska iz krize.
Posle dramatične 2009, koja je umesto planiranog rasta bruto domaćeg proizvoda od sedam odsto donela pad od 2,9 procenata, dok je učinak onoga što je ostalo od srpske industrije bio manji za 12,1 odsto, a broj nezaposlenih povećan za oko 150.000, svaki boljitak je dobrodošao i ljudski je nadati mu se.
Ali, da li to malo svetla u tunelu zaista nagoveštava bolje dane?
Na predstavljanju poslednjeg broja MAT-a, njegov urednik Stojan Stamenković naglasio je da je s navedenim aprilskim povećanjem opadajući trend doprinosa industrije ovogodišnjem bruto domaćem proizvodu samo zamenjen stagnantnim. Drugim rečima, pad je zaustavljen. Ali, dodao je – ima nagoveštaja da bi u narednim mesecima možda mogao da usledi lagani rast.
Dve petine ukupnog priraštaja industrijske proizvodnje u aprilu stiglo je od elektroprivrede i sektora vađenja ruda i kamena. Proizvodnja struje bila je veća za 27, a vađenje ruda i kamena za 33 odsto, u čemu je ugalj namenjen termoelektranama prednjačio.
– Šest od osam najvećih oblasti koje redovno pratimo i koje zahvataju 55 odsto ukupne industrije, odnosno više od 75 odsto prerađivačke industrije, donelo je 47 odsto ukupnog desezoniranog priraštaja proizvodnje u aprilu – kaže Stamenković. – Od preostale dve, proizvodnja osnovnih metala je ostala na nivou iz marta, dok je opala izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija snimljenih zapisa. Ipak, u svim oblastima u kojima je proizvodnja u aprilu porasla, desezonirani priraštaji su bili značajni, sem u prehrambenoj industriji.
Aprilskom oživljavanju industrije doprinela su i povećanja proizvodnje medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, saobraćajnih sredstava, pre svega vagona, čiji je udeo, doduše, mali. Proizvodnja odevnih predmeta je takođe zabeležila znatan rast.
Sve u svemu, ističu analitičari MAT-a, aprilski rast proizvodnje u industriji nije posledica samo brzog rasta u jednoj ili dve oblasti, već je zabeležen u ukupno 17 od 29 oblasti. I to, takođe, ohrabruje.
Na oprez u proceni privrednih kretanja na početku godine apeluju i autori „Kvartalnog monitora” Fonda za razvoj ekonomske nauke. Oni nisu analizirali rezultate privrednih kretanja u aprilu, ali u poslednjem broju njihovih analiza prvog tromesečjaocenjuju da je tempooporavkaprivredebiosporidanemožedazaustavipadzaposlenosti i realnihbudžetskihprihoda.
Industrijska proizvodnja je u prva tri meseca 2010. zabeležila međugodišnji rast od 2,8 odsto, ali to relativizuje podatak da je u prvom kvartalu 2009. zabeležen pad od čak 17 procenata. Kad se isključi uticaj sezone, u prvom tromesečju je zabeležen pad industrijske proizvodnje u odnosu na poslednja tri meseca prethodne godine, ali analitičari „Kvartalnog monitora” nisu isključili mogućnost izvesnih poboljšanja, koja su se, sudeći po zvaničnoj statistici, dogodila već u aprilu.
Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, rast industrijske proizvodnje u prva četiri meseca ove godine smatra posledicom ponovnog početka rada fabrika koje nisu radile u većem delu prošle godine, a država ih je pokrenula finansijskom injekcijom iz budžeta. Reč je o „Petrohemiji” i „Azotari” u Pančevu, „Srpskoj fabrici stakla” u Paraćinu, Metalursko-sirćetni kompleks u Kikindi, a proradio je i deo „Zastave”.
– Tom povećanju proizvodnje doprineo je i rast inostrane tražnje, ali još nema kvalitativnih pomaka u privrednoj strukturi, pa ostaje da se vidi kako će ti kapaciteti raditi bez finansijske pomoći države – kaže Đogović. – Na osnovu aprilskog rasta nisu moguća predviđanja na duži rok.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, takođe ukazuje da o dugoročnim tendencijama kretanja industrijske proizvodnje nije moguće zaključivati na osnovu podataka iz jednog meseca, pa ni na osnovu tromesečnih i četvoromesečnih pokazatelja.
– Dramatičanpadstoperastaindustrijskeproizvodnjeu 2009. godiniod čak 12,1 odstonije posledica samo svetske finansijske i ekonomske krize – kaže Savić. – Ona je srpskoj industriji samo zadala konačan udarac koji je oborio na kolena. Prethodile su međunarodnesankcijeibombardovanje, aliiprimenapogrešnogmodelaprivatizacije, čije ćese katastrofalneposledicejoš dugoosećati. Rastindustrijskeproizvodnjeod 2,8 odstouprvatrimeseca 2010. uodnosunaistiperiod 2009. jenedovoljan. Ona je u prvom tromesečju bilanižaza čak 17 odstouodnosunaistikvartal 2008. godine.
Dodatni rast industrijske proizvodnje u aprilu, kojim je, zapravo, samo zaustavljen njen dalji sunovrat, još ne znači neophodan ubrzani rast. Prema rečima dr Ljubodraga Savića, za to je neophodna veoma brza promena modela razvoja iz 2001. godine. Nastavimo li po starom, kaže on, trebaćenamdecenijedadostignemonivoindustrijskeproizvodnjeizdaleke 1990. godine.
Prethodno treba dostići nivo iz 1998.
A. Mikavica
----------------------------------------
Manje nezaposlenih
Da li je Srbija izašla iz krize pouzdano će se znati krajem avgusta ili početkom septembra ove godine, kada Republički zavod za statistiku objavi podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda od aprila do kraja juna, smatra dr Mlađen Kovačević. Kriza će biti iza nas ako u prvom kvartalu ove godine bruto domaći proizvod Srbije bude veći nego u četvrtom kvartalu prošle i pod uslovom da u drugom kvartalu tekuće godine bude veći nego što je bio u prvom.
Pouzdan pokazatelj da je kriza prošla za neke ekonomiste biće podatak da je broj zaposlenih počeo da se povećava. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, ukupan broj nezaposlenih u Srbiji krajem aprila 2010. iznosio je 772.184 lica, što predstavlja povećanje od 1,2 u odnosu na isti mesec prethodne godine. U poređenju sa stanjem u martu 2010. broj nezaposlenih u aprilu je smanjen za 0,8 odsto. Stopa registrovane nezaposlenosti za april iznosi 27,13 procenta i niža je u odnosu na mart, kada je bila 27,29 odsto.
-----------------------------------------------------------------
Veći izvoz i uvoz za preradu
Izvoz robe od početka januara do kraja maja vredeo je nešto više od dve milijarde evra, što za 18,1 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe je vredeo 3,72 milijarde evra, što je manje za 2,1 odsto nego u istom periodu lane, pa je i deficit od 1,67 milijardi evra manji za 19,2 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri meseca iznosila je 55 odsto. U istom periodu lane 45,6, ali je u aprilu premašila 66 procenata.
Stamenković je ukazao da na blagi oporavak industrijske proizvodnje u narednim mesecima ukazuje i takođe blagi rast uvoza proizvoda za preradu u aprilu (više od trećine ukupnog uvoza).
objavljeno: 13/06/2010






