Za poluminutnu reklamu više od tri miliona evra

Izvor: Politika, 05.Jan.2012, 14:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za poluminutnu reklamu više od tri miliona evra

En-Bi-Si je za novu rekordnu sumu prodao svih 70 spotova koji će se 5. februara emitovati za vreme 46. Superboula, finalne utakmice u američkom fudbalu. – Prvi „e pe pe” 1967. koštao 29.300 evra

Televizijska mreža En-Bi-Si objavila je da je sav reklamni prostor za vreme trajanja 46. Superboula, utakmice nad utakmicama američkog sporta, ne samo prodat već da je postignuta i rekordna cena za poluminutnu propagandnu poruku od 3.087.000 evra! Saopšteno je i da je ostalo >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << još nešto malo mesta za oglašavanje u vremenu uoči meča u Indijanapolisu (5. februara), ali i bez tog prihoda prosečna cena svih spotova takođe je najveća ikada sa 2.700.000 evra (17 odsto više nego za 45. Superboul).

Pređeni „put novca” decenijama je imao uzlaznu putanju. U poređenju sa sadašnjim trenutkom, „rani radovi” iz ove perspektive izgledaju nestvarno: kada su En-Bi-Si i Si-Bi-Es zajedno prvi put 1967. prenosili Superboul za pola minuta izdvojili su 29.300 evra! Ubrzo, prolazna vremena astronomski su se uvećavala: 68.300 evra (1981), 87.200 (1986), 696.000 (1995. prvi put probijena granica od milion dolara), 1.392.000 evra (2000. „pala” je barijera od dva miliona dolara).

U tih ukupno oko 35 minuta najskuplji spotovi su oni iz prvog poluvremena (rezervisano za lojalne, dugogodišnje sponzore), jer su mečevi u tom periodu najneizvesniji i najviše je navijačkog naroda pored ekrana.

Zašto je finale američkog fudbala visokoprofitabilno preduzeće za zgrtanje silnih para?

Do odgovora nije teško stići: nadmetanje fudbalera je nacionalni sport broj jedan u SAD sa 31,3 odsto od ukupnog broja svih navijača (drugi je bezbol sa 17 procenata, praćen koledž fudbalom sa 12 i NBA sa sedam, itd.) u ovoj zemlji.

Sledeća stvar je da se u fudbalu (ekipe sa po 54 igrača, na terenu raspoređenih 11 prema 11 i podeljeni na napad i odbranu) za razliku od ostalih sportova, igra samo jedna utakmica i zato je, uz ostalo, sve izuzetno skupo.

Tradicionalno, za naklonost potrošačke Amerike, pa onda i ostatka planete, decenijama se najviše bore automobilske kompanije, proizvođači piva i bezalkoholnih pića, osiguravajuća društva prehrambena industrija u kojoj vodeću reč imaju razne vrste „sitnih zanimacija i grickalica”.

Svake godine, pored starosedelaca, ima i između 20 do 25 odsto novajlija (En-Bi-Si još uvek nije otkrila konačan „spisak izvođača”). Od 1990. do 2009, utakmica nad utakmicama u SAD, generisala je samo od reklama (oko 1.400 spotova u ovom periodu, 210 oglašivača) za vreme meča čak 1.510.000.000 evra.

Ni oni koji daju „silne novce” nisu ludi: od deset najgledanijih sportskih događaja svih vremena u SAD prvih deset jesu – Superboulovi (poslednji, 45. između Grin Beja i Pitsburga gledalo je 111.000.000 duša). Tako se dolazi do računice koja kaže da je za svakih 1.000 TV-gledalaca izdvojeno po 16,50 evra. I to nije sve, istraživanja su pokazala da je za čak 35 odsto ukupnog auditorijuma gledanje reklama važnije od same igre.

U prvi plan sve izrazitije izbijaju i socijalni mediji kao mesta za uzimanje para od potrošača. Tako je „Folksvagen” pre dve godine zakupio glavni baner na naslovnoj strani „Ju tjuba”, a prava pomama je u bici za Fejsbuk, Majspejs i Tviter za raznorazna „lajkovanja”, „kačenja” i emitovanja reklama i poruka.

Uostalom, na globalnom vebu, reklame sa 45. Superboula „otvarane” su 360.000.000 puta, dok analitičari tvrde da će se „slatke mamipare” iz Indijanapolisa gledati najmanje pola milijarde puta...

Ratko Pavlović

objavljeno: 05.01.2012

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.