Stambene subvencije sve rasprostranjenije na Balkanu

Izvor: Southeast European Times, 08.Feb.2013, 18:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stambene subvencije sve rasprostranjenije na Balkanu

Programima u nekoliko zemalja omogućava se mladim porodicama i ranjivim grupama građana da kupe stambeni prostor.

08/02/2013

Goran Trajkov za Southeast European Times iz Skoplja -- 8.2.2013.

Zemlje širom Balkana nude subvencionisane kreditne programe za pomoć građanima koji u suprotnom možda ne bi mogli da kupe stambeni prostor, u pokušaju da povećaju vlasništvo nad nekretninama u ovoj oslabljenoj ekonomiji.

Makedonski program „Kupi kuću, >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << kupi stan“ nedavno je obeležio prvu godinu postojanja sa 640.000 evra kredita izdatih za 110 kupaca. Portparolka ministarstva finansija Ivana Bilbilovska izjavila je za SETimesda program podrazumeva maksimalan mesečni prihod od 900 evra i da kupci nisu vlasnici drugih nekretnina.

Krajnji rok za implementaciju sledeće runde kredita je 31. maj.

Aleksandra Manoleva, koja je od nedavno vlasnica nekretnine, izjavila je za SETimesda nije mogla ni da sanja o kupovini nekretnine pre programa Kupi kuću, kupi stan.

„Zaista sam sretna zbog ove prilike, jer konačno, kao porodica, imamo svoj dom i ostvarujemo našu zajedničku životnu želju“, rekla je Manoleva.

Makedonski ministar finansija Zoran Stavrevski saopštio je ove nedelje da vlada povećava subvencije za učesnike programa. Država će dati 75 odsto mesečnih rata, u odnosu na ranijih 50 odsto.

U Rumuniji je vlada 2009. godine pokrenula program Prva kuća, nadajući se da će stvoriti radna mesta u građevinskom sektoru i olakšati pristup kreditima za nekretnine. Garancije se kreću od 60.000 do 75.000 evra.

Za sada je država dala preko 3 milijarde evra u finansijskim garancijama za preko 81.000 porodica, a u 2013. godini je na raspolaganju bilo oko 385 miliona evra.

„Program je postao nadoknada za ekonomske nedaće kroz koje smo prošli“, rekla je za SETimes32-godišnja Aleksandra Sofronie, računovođa iz Bukurešta koja je kupila dvosoban stan.

„To nam je pomoglo u trenutku kada nijedna banka nije htela ni da nas pogleda zbog smanjenih prihoda. Bilo je krajnje vreme da vlada preduzme korake da pomogne mladim porodicama, posebno u trenutku porasta ekonomske migracije.“

U Srbiji vlada planira da gradi 2.000 stanova za radnike koji rade u javnim preduzećima, mlade bračne parove i invalide. Drugim programom je 176 stanova u Beogradu dato na korišćenje ugroženim porodicama.

Podnosioci zahteva moraju da imaju „ukupan porodični prihod koji ne prelazi 80 odsto prosečne plate u republici, kao i da su živeli u Beogradu najmanje dve godine“, rekao je predsednik gradske stambene komisije Zoran Kostić u izjavi za SETimes.

Hrvatska vlada je izgradila 750 stanova u Zagrebu i Splitu za ugroženije građane. Lista onih koji su dobili stanove biće objavljena 15. marta.

Hrvatska je preduzela još jedan korak kupivši prazne stanove koje nudi građanima „pod povoljnim uslovima“, rekla je ministarka građevinarstva i prostornog planiranja Anka Mrak Taritaš za SETimes.

„Prema nekim procenama, u Hrvatskoj postoji oko 20.000 praznih stanova. … Mlade porodice sa više dece imaće prednost prilikom kupovine“, rekla je Taritaš, dodajući da se vlada nada fa će smanjenje broja praznih stanova podstaći domaći građevinarski biznis.

Prema proračunu ministarstva, mesečna otplata za vladin 30-godišnji kredit za stan od 60 kvadratnih metara iznosi 261 evro, što je 55 evra manje u odnosu na komercijalne kredite. Učesnici u programu uštedeće 10.000 do 15.000 evra za vreme otplate kredita.

U Bosni i Hercegovini, Vlada Republike Srpske subvencioniše kamate. Parovi ispod 35 godina starosti, oboje sa univerzitetskim diplomama, mogu da dobiju 20-godišnje kredite u iznosu do 50.000 evra, sa kamatnom stopom 4,3 odsto. Portparol Investiciono-razvojne banke RS Zoran Popović rekao je da je od pokretanja programa 2008. godine izdato preko 1.000 kredita.

Dopisnici SETimesa Mladen Dragojlović iz Banja Luke, Pol Čočoju iz Bukurešta, Dražen Remiković iz Zagreba i Biljana Pekušić iz Beograda doprineli su ovom izveštaju.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.