Auto-kompanije na nizbrdici

Izvor: Politika, 16.Nov.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Auto-kompanije na nizbrdici

Kriza je, kažu stručnjaci, tek počela, a pravi potresi se očekuju sledeće godine, kada će padati cene svih vrsta automobila, najviše onih luksuznih

Kupci automobila čekaju. Tačnije, oklevaju. Prodaja pada, cene se spuštaju, radnicima prete otkazi, a auto-kompanijama – kolaps.

Auto-industrija u SAD je u najvećoj krizi, gledano globalno. Zbog toga je demokratska većina u Senatu zatražila od republikanaca da ne opstruiraju glasanje za novi zajam proizvođačima >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << automobila od 25 milijardi dolara. Prilikom susreta novog i starog predsednika SAD, Obame i Buša, došlo je do razmimoilaženja najviše u stavu da li pomoći ili ne posrnulu američku auto-privredu. Još je neizvesno, da li će republikanci, koji iako su manjina u Senatu imaju mogućnost blokiranja takve odluke, dozvoliti novu pomoć automobilskoj industriji.

Najveće kompanije kao što su Dženeral motors, Ford i Krajzler snažno lobiraju za usvajanje paketa pomoći od tih 25 milijardi dolara koji bi mogao da ih spase i pomogne u održavanju proizvodnje.

Kompanija Ford je veoma ugrožena. Minus u knjigama od oko 8,7 milijardi dolara naterao je kompaniju da razmotri svoje mogućnosti, pa su se u javnosti pojavile i informacije o nameri Forda da proda 20 od 33,4 odsto učešća u japanskoj Mazdi kako bi došao do svežeg novca. U Evropi se 30 odsto automobila kupuje na kredit ili lizing pa svetska finansijska kriza ugrožava sve više i automobilsku industriju.

Rezultati istraživanja o stanju na britanskom tržištu pokazuju da kupci novih automobila uživaju ovih dana rekordne popuste u maloprodaji jer su trgovci u proseku smanjili cene za oko 3.000 dolara. Sa ulaskom Britanije u recesiju i padom prodaje automobila na najniži nivo u proteklih 17 godina, novi modeli automobila se prodaju za 45 odsto ispod prvobitne cene, ustanovio je jedan specijalistički magazin za automobiliste.

Broj registrovanih novih automobila u EU pada već šesti mesec zaredom. Pad u oktobru je najveći od avgusta, kad je zabeleženo smanjenje broja novoregistrovanih automobila od 15,6 odsto, a od januara do oktobra je taj broj pao sa 5,4 odsto na 12.852.387 vozila. U zapadnoj Evropi su najgore rezultate zabeležile Irska, sa padom registracije automobila od 54,6 odsto, i Španija, čiji je pad iznosio 40 odsto i najveći je od 1995.

Na najvećem evropskom tržištu automobila, nemačkom, prodaja automobila je u oktobru pala 8,2 odsto. Istovremeno, na tržištima novih članica Unije, koje su nekad bile glavni izvor rasta za mnoge proizvođače vozila, broj registrovanih novih automobila je pao više od tri odsto.

Opel, Volvo, Škoda, Fijat i BMW najavljuju rekordne gubitke, a možda će morati i da otpuštaju radnike i zatvaraju fabrike. Predviđa se da će samo u Fijatu sledeće godine profit pasti za čak 80 odsto. Nemački Folksvagen je zabeležio najveći pad u poslednjih 20 godina. Njegove akcije je posedovala banka „Leman braders”, koja je bankrotirala.

Ništa bolja situacija nije ni sa ostalim evropskim proizvođačima automobila.

Tako je Opel, koji posluje u sastavu američkog Dženeral motorsa, zatražio od nemačkih vlasti finansijske garancije kako bi mogao da nastavi proizvodnju.

Nemački proizvođač automobila je saopštio da mu je potrebno najmanje milijardu evra garancija, od čega bi dve trećine trebalo da obezbede nemačke savezne vlasti.

Reno će morati da zatvori po dve svoje fabrike u Francuskoj i Španiji i jednu u Rumuniji. Fabrike u Španiji i Francuskoj privremeno neće raditi do januara 2009, dok jedna od Renoovih fabrika u Rumuniji neće proizvoditi delove do kraja ove godine.

Nemački proizvođač Dajmler planira da smanji proizvodnju luksuznih „mercedesa” za više od 80.000 komada, uz istovremeno smanjivanje radnih sati na 30. U toj fabrici procenjeno je da u ovom trenutku ima viška oko 5.800 radnika.

Evropska komisija je, u svetlu svetske finansijske krize, podržala predlog da se automobilskoj industriji dodeli 40 milijardi evra kroz povoljne kredite kako bi lakše prebrodili prelaz na ekološke tehnologije i smanjenje plasmana bankarskih kredita. Ekonomska kriza i kreditni deficit koji je zahvatio kupce automobila naterali su i ostale proizvođače da smanje produkciju, tako da je većina fabrika u Velikoj Britaniji prešla na režim rada od dva ili tri dana nedeljno.

Peti proizvođač automobila na svetu južnokorejski Hjundai za poslednja tri meseca registrovao je pad neto profita od čak 38 procenata, a njegova očekivanja poslovanja u 2009. još su sumornija.

I ne samo njemu, nažalost.

-----------------------------------------------------------

Srbija i kriza

A gde je Srbija u odnosu na krizu koja drma svetsku auto-industriju. Investitori, kada je o Srbiji reč, čekaju epilog krize kako bi odlučili o svojim poslovnim potezima i ulaganjima. Naši državni predstavnici ne kriju da će prvoj auto-kompaniji koja se opredeli da u Srbiji izgradi fabriku ponuditi iste uslove kao i Fijatu. U prilog nam ide to što se ispostavlja da je auto-industrija najveći izvozni potencijal Srbije i da će već ove godine, i bez Fijata, izvoz auto-delova dostići vrednost od milijardu evra. Svi su saglasni da je šansa Srbije u proizvodnji i izvozu auto-delova.

Vlada Srbije kupovinu inostranih vozila zasad ne sprečava. Čak je gromoglasno najavila smanjenje carinske stope na uvoz stranih automobila od 1. januara.

Ovdašnji uvoznici automobila nemaju šta da epohalno dodaju na priču o aktuelnoj krizi i lošem položaju velikih auto-kompanija. Oni, međutim, ne poriču lošiju prodaju poslednjih meseci, ali to uglavnom vezuju za najave Vlade Srbije o smanjenju carina na uvoz novih automobila.

Javnost u Srbiji verovatno najviše interesuje situacija u Fijat grupi. Uveravaju nas da razloga za zabrinutost nema, jer italijanska kompanija nije objavila značajnije gubitke, a poznato je i da se Fijat nije previše oslanjao na banke koje su imale veze sa američkim kapitalom, tako da ni sa te strane nije ugrožen.

Ozren Milanović

[objavljeno: 17/11/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.