Otmica od 100 miliona dolara

Izvor: Glas javnosti, 19.Nov.2008, 11:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Otmica od 100 miliona dolara

Najveći gusarski plen dosad je 330 m dug tanker saudijskog naftnog koncerna „Aramko“, otet tokom vikenda kod kenijske obale. Prema izveštaju Bi-Bi-Sija, „Sirijus star“ je dug kao nosač aviona i može da ponese tri puta veći teret. Zasad nema podataka o otmičarima. Posada je nepovređena, a jedan mornar je pljačkaše opisao kao „veoma profesionalne, dobro naoružane i vrlo obrazovane“. Tanker je bio na putu za SAD, preko Rta dobre nade jer je preveliki da prođe kroz Suec, noseći >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << dva miliona barela nafte čija tržišna vrednosti iznosi oko 100 miliona američkih dolara (preko 79 miliona evra). „Fajnenšel tajms“ navodi da se radi od četvrtini dnevnog izvoza Saudijaca.

Menjaju taktiku

Letos je porast broja napada naveo UN da odobri slanje stranih ratnih brodova u opasne vode kako bi se borili protiv gusara. U toj oblasti se sada nalaze dve britanske fregate, „HMS Kamberlend“ i „HMS Nortamberlend“. Prošlog meseca su francuski specijalci upali na jahtu para koji su zarobili gusari i spasli ih. Ranije tog meseca su britanski komandosi ubili dvojicu osumnjičenih za pokušaj otmice danskog nosača u Adenskom zalivu.

Posle slanja Pete američke flote u Bahrein, broj uspešnih gusarskih akcija spustio se sa 53 odsto u avgustu na 31 odsto u oktobru. Sada tim regionom patrolira armada ratnih brodova osam nacija.

PREMIJE SKOČILE 200 ODSTO

Prema izveštaju Međunarodnog pomorskog biroa, ove je godine je u vodama Adenskog zaliva i uz obalu Somalije bilo 92 gusarska napada, od toga 36 otmica. Preko 500 članova posade uzeto je za taoce, a 14 otetih plovila još je u posedu pirata. Ubijeno je devet članova posade, a još devet ih je nestalo i pretpostavlja se da su mrtvi.

Premije osiguranja u Adenskom zalivu porasle su desetostruko, sve je teže naći posadu, a strahuje se i od ekološke katastrofe, koja bi usledila ako bi gusari nasukali ili potopili brod poput naftnog tankera.

U građanskim ratom zahvaćenoj Somaliji od 1991, kada je srušena diktatura Saida Barea, ne funkcionišu ni vlada ni obalska straža.

Slučaj „Sirijus stara“, međutim, pokazuje da somalijski pirati menjaju položaj i sprovode sve odvažnije poduhvate. U međuvremenu su proširili prečnik delovanja i više ne operišu samo u priobalnim vodama. Pirati su napali tanker koji je bio više od 430 nautičkih milja (760 km) udaljen od obale. Na brodu se nalazilo 25 članova posade sastavljene od Saudijaca, Britanca, Hrvata, Poljaka i Filipinaca.

Do otmice „Sirijus stara“ najteži napad ove godine bio je preduzet na ukrajinski teretni brod „MV Faina“, koji je nosio 33 tenka i drugu ratnu opremu u Keniju. On je i dalje u posedu gusara.

Veruje se da je pojačana vojna aktivnost navela pirate koji su oteli tanker da se okrenu brodovima daleko od obale u Indijskom okeanu, van zona kojima patrolira mornarica. Gusari su usavršili taktiku. Uglavnom rade u skifovima sa snažnim spoljnim motorima, koji polaze sa glavnih brodova, i raspolažu dži-pi-esom i satelitskim telefonima. Brodovi se sada upozoravaju da ne prilaze na manje od 200 nautičkih milja obali.

Ujedinjene nacije će u januaru započeti vazdušno-pomorsku akciju, zvanu operacija „Atalanta“, prvu te vrste, koja će trajati godinu dana i uključiti desetine zemalja, sedam ratnih brodova, dva-tri aviona i vojne specijalce. U akciji će učestvovati Španija, Francuska, Nemačka, Grčka, Litvanija, Holandija, Portugalija i Ujedinjeno Kraljevstvo, a možda i Norveška.

Rešenje u zaobilaženju

Operacijom će iz Nortvuda u Engleskoj upravljati britanski viceadmiral Filip Džons, koji očekuje da će u decembru imati potrebna sredstva da započne operaciju. Ugroženom oblašću, kroz koju godišnje prođe 20.000 brodova i, u 2007, 30 odsto naftne potrošnje u Evropi, upravljaće po četiri meseca Grčka, Španija i Holandija.

Vode oko Somalije postale su toliko opasne da brodske kompanije razmišljaju o zaobilaženju jednog od najprometnijih pomorskih puteva, iako bi to produžilo putovanja za tri nedelje. Cene robe bi znatno skočile ako bi ona umesto kroz Suecki kanal morala da putuje oko rta Horn.

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.