Istočno Sarajevo najveće gradilište

Izvor: Politika, 24.Jun.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Istočno Sarajevo najveće gradilište

Na prostoru koji pre rata Sarajlijama ni po čemu nije bio zanimljiv, u relativno kratkom periodu nikao je grad koji već ima konture evropskih gradova – kaže gradonačelnik Radomir Kezunović

Istočno Sarajevo – U proteklih trinaest godina na području grada Istočno Sarajevo izgrađeno je više od 5.000 stanova. Isto toliko je u izgradnji, a u bliskoj budućnosti trebalo bi da se izgradi još 15.000. U novoizgrađenim stambenim objektima koji su, bukvalno, podignuti >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na ledini, žive, uglavnom, bivši građani Sarajeva, Srbi koji su izbegli, ili pred početak ratnih zbivanja u BiH, ili posle potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Mnogi od njih nisu ni sanjali da će, igrom sudbine, jednog dana živeti, na primer, u Lukavici koja pripada novoformiranom gradu i koja je kraj rata dočekala bez pedlja asfalta ili, recimo, u Spasovdanskoj ulici u opštini Istočno Novo Sarajevo koja deli dva stambena bloka sa više od 2.000 novoizgrađenih stanova. Inače, kvadrat stambenog prostora, u zavisnosti od lokacije, košta od 700 do 1.000 evra, s tim što, tvrde građevinari, potražnja znatno nadmašuje ponudu.

„Istočno Sarajevo je najveće gradilište u Bosni i Hercegovini, a po nekim procenama čak i u regionu. Na prostoru koji pre rata zvaničnom Sarajevu i Sarajlijama ni po čemu nije bio zanimljiv, zaobilazili su ga, kao i svako drugo prigradsko naselje, u relativno kratkom periodu nikao je grad koji već ima konture evropskih gradova – kaže gradonačelnik Radomir Kezunović. Istovremeno napominje da novoformirano Istočno Sarajevo, koje čine Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Istočni Novi grad, Pale, Sokolac i Trnovo, nije samo „grad spavaonica”.

Intenzivnu stanogradnju „sve vreme je pratila izgradnja i drugih sadržaja, od prodajnih i poslovnih, pa do kulturnih, obrazovnih i sportskih”. Osim najsavremenijih robnih kuća, koje su u vlasništvu poznatih, što domaćih, što inostranih kompanija, u centru takozvanog donjeg dela grada Istočno Sarajevo izgrađena je i zgrada Narodnog pozorišta, najsavremenija na prostorima BiH, pa i šire.

„Krenuli smo, takoreći, od nule i sa prilično malo para. Međutim, uspeli smo da na jednom čisto seoskom području, po kojem su se ukrštali makadamski putevi, napravimo grad u svakom smislu te reči. Danas je Istočno Sarajevo atraktivno i za strane investitore, kao što je to „Mercedes”, slovenački „Tuš”, zatim „Delta”, „Tropik” i mnogi drugi – objašnjava gradonačelnik Kezunović, pomalo nezadovoljan odnosom Vlade RS, jer on smatra da je „ona naklonjenija zapadnom delu RS” i da je to razlog „evidentno sporijeg razvoja istoka”.

U ovom trenutku na području Istočnog Sarajeva aktivno je na desetine gradilišta. Osim stambenih objekata u fazi izgradnje je i poslovna zgrada Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), zatim zgrada državnog zatvora, a nedavno je završen i otvoren Centar za azilante. U neposrednoj blizini Gradske tržnice, u čiju izgradnju banjalučka Tržnica ulaže više od pet miliona maraka, već je u poodmakloj fazi i izgradnja poslovno-tržnog centra „Tuša”, površine koja prevazilazi 11.000 kvadrata. Tik uz njega kompanija „Marvel” iz Istočnog Sarajeva postavlja temelj za dve desetospratnice. Vlasnik ove kompanije Savo Lalović tvrdi da je reč o najsavremenijoj gradnji i da će „stanovi biti opremljeni po evropskim standardima”. Ističe i to da će stambeni objekti i poslovno-tržni centar „Tuša” na lokaciji Veljina u Istočnom Novom Sarajevu međusobno biti povezani podzemnom garažom koja će raspolagati sa 450 garažnih mesta.

U periodu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma na prostoru Istočnog Sarajeva izgrađeno je i nekoliko hiljada privatnih objekata. Po broju novosagrađenih kuća, koje su, takođe, u vlasništvu predratnih građana Sarajeva, prednjače naselja Mladice u Istočnoj Ilidži, Pavlovac u Istočnom Novom Sarajevu, te Luke na Palama.

Dubravka Sarajlić

[objavljeno: 25/06/2008.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.