Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Jun.2019, 15:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pčelarima je spas medonosno bilje

Posao pčelara sve češće je i svojevrsni posao ekologa. Kako vremenski uslovi, kiša ili nepogode često upućuju pčelare na prihranjivanje pčela do kraja pčelarske sezone, mnogi pčelari su rešenje ovog problema našli u sadnji medonosnog bilja.

Evodija, kelreuterija, sofora, žešlja, dženarika, bagrem, dren, gledicija... samo su neke od preko 2000 sadnica medonosnog bilja i grmlja sa kojima je pčelar Marijan Jelić iz Sombora u protekle tri godine oplemenio prostor >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na kome je stacionirao svoj pčelinjak. Ove medonosne biljne vrste premostiće periode kada u prirodi nema dovoljno nektara i polena za pčele. Jelić ističe da je promena klime, nedostatak šuma u Vojvodini, trovanje herbicima i drugo od naročitog značaja za proizvodnju meda a posebno, smanjena biljna raznovrsnost.

"Kao jedan krupan primer mogu navesti da je u Vojvodini u prethodnim decenijama u potpunosti nestala jedna od najvećih paša – paša belog bosiljka. Na žalost, za nas pčelare, među medonosnim vrstama, a invazivnim su bagrem, glavni srpski medonoša, tu je i bagremac, divlji duvan, zlatna šipka i aster koje su za vojvođanske pčelare veoma značajne!", navodi pčelar Marijan Jelić.

Zbog medonosnih vrsta kao što su bagrem, hrast i vrba, na području šumskog gazdinstva Sombor, pedesetak pčelara stacionira više od 2500 košnica. Kako je 2008. godine JP Vojvodina šume setifikovalo svoje šume, dozvoljena je samo obnova postojećih površina pod bagremom, ali zabranjena je sadnja novih površina.

"Na žalost, pčelari verovatno žele povećanje prostora pod medonosnim vrstama ali, konkretno, pošto je reč o zaštićenom prostoru, tu se naši interesi sukobljavaju, neće biti novih površina pod medonosnim vrstama, čak će biti i smanjenja!", kaže Radmila Šakić Peurača, samostalni referent za zaštitu životne sredine u šumskom gazdinstvu Sombor JP "Vojvodina šume" Sombor.

Ugrožene poljoprivedne površine različitim vidovima degradacije, su preporučena područja za podizanje zasada koji služe i zaštiti poljoprivrednog zemljiišta i bogaćenju pčelinje paše.

"Kao primer dobre prakse, možemo navesti opštinu Bačka Topola koja je pre dve, tri godine podigla više od 60 hektara šume uglavnom pod bagremom!, kaže Zoran Galić, sa Univerziteta Novi Sad, Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu.

Gubitak do čak 2 tone organske materije po hektaru zemljišta na godišnjem nivou opominje, a preporuka Instituta za nizijsko šumarsvo je sadnja poljozaštitnih pojaseva sa različitim vidovima medonosnog bilja. Ipak, ovakvi planovi sadnje ostaju na nivou dogovora sa lokalnim samoupravama.
Pogledaj vesti o: Pčelarstvo

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...