Vraćen sjaj zagubljenom portretu

Izvor: Blic, 23.Feb.2011, 15:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vraćen sjaj zagubljenom portretu

NIŠ - Paradni portret kralja Milana Obrenovića, rad našeg proslavljenog akademskog slikara Đorđa Krstića, koji je otkriven pre nekoliko godina u seoskoj crkvi u selu Ćurlina kod Doljevca, vraćen je Niškoj eparhiji posle sedmogodišnje restauracije. Jedna od najznačajnijih slika u likovnom opusu srpskih realista trenutno se čuva u depou niškog Narodnog muzeja i nije dostupna pogledima Nišlija jer još nije određeno gde će biti izložena.

Ova izuzetno vredna slika, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << rađena tehnikom ulje na platnu, dimenzija 200 puta 140 centimetara, nastala je 1902. godine prilikom jednog kraljevog odlaska u lov na jug Srbije. U vreme Prvog svetskog rata teško su je, skoro do neprepoznatljivosti, oštetili sabljama bugarski vojnici. Sliku je pronašao niški akademski slikar Miodrag Anđelković, savetnik u Zavodu za zaštitu spomenika Niša 2002.godine, nakon čega je poslata na restauraciju u Beograd.

- Građani Niša i žitelji okolnih sela 1900. godine podigli su crkvu u selu Ćurlina kao znak zahvalnosti kralju Milanu koji je 1877. započeo oslobodilački pohod južnih oblasti od turskih vlasti. Na prigodnim svečanostima nakon uspešnog lova došlo se na ideju da se u Ćurlini izradi i postavi kraljev portret. Tako je i bilo - dve godina kasnije, 1902. godine, crkvi je postavljen reprezentativni paradni portret kralja Milana, poklon Milanovog sina Aleksandra Obrenovića. Naslikao ga je Đorđe Krstić, kraljev stipendista i jedan od tri najznačajnija srpska slikara - uz Uroša Predića i Paju Jovanovića. Portret je zauzimao centralno mesto na spomeniku a bio je postavljen u okviru od izvajanog mermera, rad našeg prvog vajara, takođe realiste Petra Ubavkića, kaže kustos Narodnog muzeju Mara Makarić.

Teško oštećeno remek-delo, koje je jedinstveno u srpskom slikarstvu kao jedini prostorni portret, restaurirala je slikar konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika iz Beograda Ružica Vasić još 2005. godine. Vraćena je iz Beograda prošle godine, od kada je u depou niškog muzeja čekajući odluku o mestu gde će se nalaziti u budućnosti.

- Ovaj reprezentativni vladarski portret je izuzetne vrednosti, pored istorijske ima i veliku umetničku i kulturološku vrednost. Najbolje bi bilo da se nalazi na svom autentičnom mestu, ali je crkva u Ćurlini nebezbedna za to. Prema rečima Njegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Irineja, portret će biti izložen u enterijeru Svetosavskog doma do Saborne crkve u Nišu, a za crkvu u Ćurlini će biti napravljena kopija originalnog portreta. Postoji i ideja da se za originalnu sliku u eparhijskom domu napravi kopija originalnog mermernog rama koji se ne može izneti iz Ćurline, kaže Makarićeva.

Deo reprezentativne celine - mermernog rama i portreta kralja, bila je i slika Svetog Nikole, koja se nalazila u timpanonu rama. I ova slika je sačuvana i konzervirana i biće prezentovana zajedno sa porterom. Sveti Nikola je bila slava Obrenovića. Slika je posebno zainteresovala stručnjake nakon što je u požaru u Sabornoj crkvi u Nišu pre desetak godina stradao ikonostas sa 36 Krstićevih slika.

U vojničkom šatoru

Na portretu kralj Milan je prikazan u sedećem stavu u enterijeru vojničkog šatora, obasjan snažnom svetlošću koja ističe blistavocrveni mundir i nehane nabore široke pelerine, sjaj krsta pod vratom i orden Miloša Velikog na grudima. Leđima je okrenut pejzažu i zori koja rudi, oslonjen na ratnu sablju i zamišljen. Kralj je na slici okružen mnoštvom simbola koji glorifikuju njegove ratne i političke uspehe: tapije srpskih zemalja i karte balkanskih zemalja, objašnjava Makarićeva.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.