Izvor: Radio Slobodna Evropa, 13.Apr.2015, 13:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Realne šanse da Crna Gora dobije pozivnicu za NATO

Dobar poznavalac prilika na Balkanu,viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Weber, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako očekuje da će Crna Gora do kraja godine dobiti pozivnicu za članstvo u NATO. Na pitanje Dimitrija Jovićevića, da li takvu odluku očekuje na osnovu ispunjavanja uslova koji su za to pred Crnu Goru postavljeni ili će odluka biti politička, izvedena iz trenutnog stanja odnosa Brisela i >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << Moskve, a povodom situacije u Ukrajini,odgovara?

„Odsustvo odluke na samitu u Welsu, da Crna Gora dobije poziv u NATO, koliko sam shvatio, proizlazila je iz nekih uslova za atlantske integracije a manje se odnosila na geostrateške razloge. Pošto je bila odluka da se to odgodi za ovu godinu, mislim da postoje realne šanse da Crna Gora ipak dobije pozivnicu. Ako prošle godine, kada je još bio vruć taj konflikt oko Ukrajine, to nije bio glavni razlog da SAD i druge NATO članice odluče se da upute pozivnicu Crnoj Gori, mislim da i ove godine to neće igrati presudnu ulogu.“

Weber: Mislim da da, pošto je tada bilo ocijena o relativno, još ne u potpunosti, zadovoljavajućem ispunjavanju preduslova, a ništa suštinski veliko, mislim da će ove godine uslijediti poziv.

Weber: Generalno bih rekao da je regija na naprednom putu. Međutim, ostaju neke neuralgične tačke, kao što je Bosna i Hercegovina sa njenom komplikovanom političkom situacijom, sa strukturalnim i problemima sa ustavnim uređenjem. Na drugoj strani, imamo još neriješeni problem Makedonije zbog spora sa Grčkom oko imena. Na kraju krajeva, imamo još uvijek situaciju na Kosovu, konflikt između Kosova i Srbije, koji jeste na putu rješavanja ali još nije riješen.

Weber: Sad je pitanje da li je on pacifikovan. Ja bih prije rekao da je Dodik trenutno u nekoj vrsti defanzive. On je izgubio kontrolu nad srpskim mjestima na državnom nivou i tu je, na neki način, ušao u defanzivu, pogotovo što je Vijeće ministara konačno formirano u Bosni i Hrecegovini. Međutim koliko će to trajati je otvoreno pitanje. Ishod tog sukoba ne vidimo. Sve u svemu, ne vidim da postoje neriješene stvari na Balkanu koje mogu dovesti do destabilzacije regije u cjelini, mada svaka od tih pojedinačnih neuralgičnih tačaka ima potencijal da dovede do destabilizacije cijele regije.

Weber: Tek je krenula nova vlada i na državnom i federalnom nivou. Imamo novi pristup, novi koncept EU, na osnovu inicijative Njemačke i Velike Britanije, prema kome sam ja skeptičan, pošto izbjegava da se bavi suštinskim pitanjem kao što je državna struktura, misleći da će koncentracijom na privredno-socijalne teme moći doći do nekog napretka. No, sada vidimo da nove snage na vlasti su zapravo stare snage. Iskreno sumnjam da one imaju volju i interes da udju u neku reformsku dinamiku ali vidjećemo dokle će to ići.

Weber: To je još dio prošlosti. Bila pogrešno interpretirana izjava ili ne, vidimo da ona odmah ima negativnog uticaja na ipak, primjetno poboljšane odnose u regionalnoj saradnji. Dakle, dok još traju unutrašnji izazovi,unutrašnjo-politički, vjerovatno ćemo i u narednim godinama vidjati te pokušaje da se skrene pažnja sa glavnih pitanja s tim nekim izjavama i nekim dizanjem tenzija.

Weber: Možemo reći da politika EU više liči na taktičku nego strategijsku. To jeste mana, ali i pragmatičnost koja nosi evropsku politiku. No, ja ne vidim da neka regionalna integracija, sama po sebi, može biti neka alternativa. Ona može biti propratni efekat ali mi dosad nijesmo vidjeli da su predstavnici vlada iz zemalja regije pokazali snagu i volju da krenu u neku regionalnu integraciju. Znači, taj neki pomak u regionalnoj integraciji očigledno zahtijeva aktivnu ulogu EU. Tako da je ne bih rekao da imamo jednu ili drugu alternativu već je tu riječ o paralelnim procesima u kojima je i jedno i drugo važno.
Pogledaj vesti o: NATO skup

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...