Snouden najverovatnije već napustio Rusiju?

Izvor: Politika, 24.Jun.2013, 09:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Snouden najverovatnije već napustio Rusiju?

Diplomatski šamari Rusije i Kine najvećoj sili u slučaju „zviždača“ koji je obelodanio neke od najvećih tajni Amerike

MOSKVA – Odbegli bivši službenik američke Nacionalne bezbednosne službe Edvard Snouden najverovatnije je već napustio Rusiju, prenela je agencija Interfaks pozivajući se na dobro upućene izvore.

„Snouden je najverovatnije već napustio Rusku Federaciju”, kazao je taj izvor >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ruskoj novinskoj agenciji, a preneo AFP.

„Moguće je da je otišao drugim avionom” umesto onim letom za Havanu za koji se bio prijavio, dodao je taj izvor.

Avion ruske kompanije Aeroflot za koji je Snouden rezervisao kartu, poleteo je danas za Kubu, ali bez Snoudena, saopštila je ranije ta ruska vazduhoplovna kompanija.

Dopisnik „Raša tudej” sa moskovskog aerodroma javio je za portal RT da se na na aerodromu nešto „neobično definitivno dešava, sudeći po bezbednosti i prisustvu medija”.

RF prenosi novinsku agenciju Itar-Tass, koja se poziva na neimenovani izvor, da je Snouden još uvek u tranzitnoj zoni.

Snouden je prethodno rezervisao mesto na tom letu koristeći američki pasoš, mada su američki zvaničnici rekli da je taj njegov pasoš poništen.

U Moskvu je stigao u nedelju iz Hongkonga gde se krio nekoliko nedelja kako bi izbegao sudsko gonjenje u SAD zbog optužbi za špijunažu, dok Ekvador razmatra njegov zahtev za davanje azila.

Američki državni sekretar Džon Keri upozorio je danas da bi odlazak Snoudena iz Hongkonga za Rusiju mogao da ostavi posledice po veze SAD sa Moskvom i Pekingom rekavši da bi bilo „veoma uznemirujuće” ako su zahtevi za njegovu ekstradiciju bili ignorisani.

„Veoma je uznemiravajuće ako su Kina i Rusija znale za Snoudenove planove i dopustile mu da ode. Nema sumnje da će to uticati na odnose i posledice”, rekao je Keri.

Tanjug

----------------------------------

Snouden u Moskvi, azil u Ekvadoru?

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Nade američkih vlasti da će se brzo dokopati Edvarda Snoudena, bivšeg tehničara CIA koji je obelodanio neke od najvećih tajni američkog špijuniranja sopstvenih građana i ostatka sveta, raspršile su se pošto su mu vlasti Hongkonga, ignorišući zahtev Vašingtona da bude zadržan, dozvolile da se ukrca u avion „Aeroflota” i otputuje u Moskvu.

Ruska prestonica po svemu sudeći nije njegovo konačno odredište, već samo tranzitna stanica na putu za Kubu, a potom u neku od južnoameričkih zemalja koje nisu u najboljim odnosima sa SAD i gde bi mogao da dobije politički azil. Spekulacije su da bi to mogli da budu Venecuela ili Ekvador. Prema nepotvrđenoj vesti Interfaksa, Snoudena je već na pisti dočekao automobil venecuelanske ambasade, dok su kamere američkih televizija uživo prenosile izlazak putnika s hongkonškog leta iz carinske zone.

Pre nego što je napustio Hongkong, gde je stigao još 10. juna, nekoliko dana pre nego što su „Vašington post” i britanski „Gardijan” objavili dokumente Nacionalne bezbednosne agencije (NSA), jedne od najtajnovitijih službi američkog obaveštajnog establišmenta, koje im je dostavio, Snouden je u očima američkih tužilaca pogoršao svoj položaj, iznoseći detalje o špijuniranju NSA i na teritoriji Kine.

Ako je sve što je izneo tačno – a pretpostavlja se da jeste – to onda menja dosadašnju poziciju SAD u sveopštem „sajber ratu” svih protiv svih, u kome se ona dosad predstavljala isključivo kao žrtva, optužujući Kinu za provale u kompjuterske sisteme vlade i digitalnu krađu tehnoloških tajni američkih korporacija.

Vlasti Hongkonga, autonomne oblasti Kine (po principu „jedna zemlja, dva sistema), potvrdile su prijem američkog zahteva za privremeno zadržavanje Snoudena pre nego što počne procedura za njegovo izručenje, o čemu postoji bilateralni ugovor sa SAD. Nisu ga, međutim, sprečile da otputuje zato što, kako je objašnjeno, ono što je stiglo iz Vašingtona nije u celosti ispunilo sve uslove koje predviđa lokalni zakon.

Snouden je u Moskvu stigao s jednim pratiocem, za koga se tvrdi da je pravni savetnik koga mu je obezbedila organizacija „Vikiliks”, pod čijom je zaštitom. Njen osnivač i prvi čovek Džulijen Asanž i sam je begunac i već godinu dana je u privremenom azilu u londonskoj ambasadi Ekvadora, čime izbegava da bude izručen Švedskoj, gde ga čeka suđenje za seksualno nasilje.

Hongkonški dnevnik „Saut Čajna morning post” objavio je u nedelju ono što mu je Snouden otkrio o američkom elektronskom špijuniranju Hongkonga i Kine – da NSA (inače služba Pentagona) prisluškuje sve tamošnje operatere mobilne telefonije, uključujući i SMS saobraćaj, i sve to sistematski „pročešljava” u potrazi za obaveštajnim informacijama.

Snouden je i pre toga u Kini dobio status heroja, a Peking je, čak i da je Hongkong bio spreman da ga izruči, na to odluku mogao da stavi veto.

U Moskvu je stigao bez ruske vize, a predstavnik za štampu Kremlja, kako je ovde preneto, izjavio je da predsednik Putin nije bio unapred obavešten da stiže kontroverzni putnik. Čak i da je to tačno, sigurno je da nadležne ruske službe jesu.

Eventualno davanje azila Snoudenu, odnosno odbijanje Moskve da ga isporuči, malo je verovatno, jer bi moglo da zakomplikuje američko-ruske odnose, a neki kongresmeni u prvim reakcijama zamerali su Putinu zašto mu je uopšte dozvoljeno da Hongkong napusti ruskim avionom.

Amerikanac bi, ako se sklanjanje u venecuelansku ambasadu u Moskvi pokaže netačnim, prvi let za Kubu mogao da sačeka u tranzitnom području aerodroma, što bi značilo da formalno nije boravio na teritoriji Rusije.

On sa sobom navodno nosi četiri laptopa sa obiljem dokumenata NSA koji mogu da budu kompromitujući za SAD, možda još u većoj meri nego što je to bilo objavljivanje arhiva Pentagona i Stejt departmenta koje je presnimio vojnik Bredli Mening i dostavio „Vikiliksu”.

Odlazak američkog „zviždača” zvanični Peking lišava glavobolje i mukotrpnog nadvlačenja s Vašingtonom oko ekstradicije, dok s druge strane jača poziciju Kine u rastućim napetostima zbog sajberšpijunaže. Na sličan način, ako brzo produži dalje, ruke bi mogla da opere i Rusija.

M. Mišić

objavljeno: 24.06.2013

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.