Sećanje na heroje Velikog rata

Izvor: Vostok.rs, 11.Apr.2014, 18:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sećanje na heroje Velikog rata

11.04.2014. -

Sećanje na heroje Velikog rata. Tako se naziva projekat Ministarstva odbrane povodom 100-godišnjice početka Prvog svetskog rata. On startuje 1. avgusta 2014. godine i završava se 2018. godine. Konferencija za štampu posvećena ovoj temi održana je u Moskvi, u MIA "Rusija danas".

Prema rečima načelnika Uprave Ministarstva odbrane za očuvanje sećanja na poginule prilikom odbrane Otadžbine Andreja >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << Taranova, u zadatak učesnika projekta ulazi sistematizacija informacija o tom periodu u istoriji Evrope.

- U suštini to je stvaranje banke podataka sa dokumentima koji svedoče o heroizmu ruske armije. Zato smo smatrali da je neophodno da koristimo sve mogućnosti koje nam se danas pružaju. Portal će sadržati i arhivska dokumenta i opis bitaka i operacija u kojima je učestvovala ruska armija. Mi ćemo objavljivati i biografije čuvenih vojskovođa. Posebnu pažnju treba pokloniti grobnicama. To je 7700 arhivskih dokumenata personalne evidencije vojnika koji su učestvovali u bojevim dejstvima. Bitke u kojima je učestvovala ruska armija vodile su se uglavnom na teritoriji Evrope u njenim aktuelnim granicama. Jedan od ciljeva projekta je dati mogućnost ljudima da imaju predstavu o vojnim grobnicama iz tog perioda a da ne posećuju ta mesta fizički. Stvaranje 3D modela pomoći će da se zamisli njihov izgled u trenutku nastanka. Sve informacije na našem portalu će biti praćene raznim istorijskim opisima.

Zajedno sa Andrejom Taranovom na konferenciji u MIA "Rusija danas" učestvovao je i profesor vojnog univerziteta Ministarstva odbrane RF, doktor istorije, Jurij Rubcov. On se potpuno slaže sa svojim kolegom, mada, po njegovim rečima, postoji i takva okolnost na koju je potrebno upozoriti.

- Mnogi su uvereni: ako se pogleda dokument, odmah sve postaje očigledno. Ali u arhivima našeg ministarstva najmanje je sto hiljada slučajeva. I sasvim je jasno da čak ni stručnjak nije u stanju da izađe na kraj sa takvim obimom. A šta onda da se kaže za obične ljubitelje istorije! Nesumnjivo je potrebno objavljivati dokumenta, ali treba dati ljudima mogućnost da se upoznaju sa pogledom naučnika koji se bave tim arhivima mnogo godina. Zato Ministarstvo odbrane planira da pripremi i izda do 2018. godine izdanje u 6 tomova o istoriji Prvog svetskog rata. Prvi otm treba da izađe dan na dan stogodišnjice, 1. avgusta 2014. godine.

U evropskim zemljama odnos prema Prvom svetskom ratu je različit. I to se objašnjava raznim faktorima, između ostalog i religioznim. I ovde je Jurij Rubcov visoko ocenio stav Srbije.

- Srbija kao pravoslavna zemlja koja do danas oseća kulturnu bliskost sa Rusijom, odnosi se prema tom ratu onako kako treba. Znam da se tamo često odvijaju konferencije i memorijalne akcije, na koje nas stalno pozivaju srpski istoričari. Da kažem uzgred da postoji odluka ministra odbrane RF Sergeja Šojgua o njihovom uključivanju u rad na našem izdanju u 6 tomova. Tako da sam uveren da ćemo zajedno sa Srbijom dalje realizovati projekte. Što se tiče drugih evropskih zemalja, ne posedujem informacije. Po svemu sudeći, oni nemaju želju za naučnim kontaktima. Poljska u vreme Prvog svetskog rata nije bila subjeket međunarodnog prava, zato nema poseban predmet za saradnju sa ruskim autorima. Bugarska, kao što se zna, već je član NATO-a. U njenoj politici se oseća antirusko raspoloženje. Oni obeležavaju drugi rat, a ne onaj koji postoji u ruskim predstavama. Isto se tiče i Češke. Česi i Slovaci su dali mnogo boraca austrijskoj armiji, koji su zatim prešli na stranu Ruske carevine, zato što je za njih budućnost bila sa Rusijom, a ne sa Austro-Ugarskom. Ali oni ovu istoriju osećaju na svoj način.

I tako, kada istorija Prvog svetskog rata izađe na Internet, za njeno izučavanje će ostati samo da se zađe na Internet-portal "Sećanje na heroje Velikog rata". 

Grigorij Sokolov,

Izvor: Glas Rusije    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.