Izvor: Nezavisne Novine, 21.Apr.2017, 22:27 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska šalje 300 vojnika na Baltik, Moskva tvrdi: To je provokacija
ZAGREB - Planirano razmještanje hrvatskih vojnika u sklopu snaga NATO-a na Baltiku nije upereno protiv Rusije, nego je znak solidarnosti unutar Sjeveroatlanskog saveza, rekao je u petak hrvatski ministar inostranih poslova Davor Ivo Stier odgovarajući na upozorenje Rusije koja jačanje NATO-a na istoku smatra provokacijom.
NATO će ove godine rasporediti oko hiljadu vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << uz manje kontingente američkih vojnika koji su već u regiji.
U tim će snagama učestvovati do 300 hrvatskih vojnika koji će do kraja 2017. stići u Poljsku, a početkom 2018. u Litvaniju, predlaže hrvatska vlada čiju odluku mora potvrditi Sabor.
Litvanija, Latvija i Estonija, koje je Sovjetski Savez pripojio '40-ih godina, a sada su članice NATO-a i EU-a, nervozne su još od ruske aneksije Krima 2014.
Kremlj odbacuje zabrinutost baltičkih država i jačanje istočnog krila NATO-a smatra provokacijom i prijetnjom svojoj sigurnosti.
"To nije usmjereno protiv bilo koga, nego je znak solidarnosti unutar NATO-a", rekao je Stier na zajedničkoj konferenciji za novinare s litvanskim ministrom vanjskih poslova Linasom Linkevičiusom.
"U bilateralnim odnosima s Rusijom nastupamo kao članica EU-a i NATO-a, ali smo otvoreni i za dijalog, pogotovo što se tiče situacije na jugoistoku Evrope i u BiH", rekao je šef hrvatske diplomatije koji će krajem maja osjetiti Moskvu.
Linkevičius ističe da jačanje snaga NATO-a na Baltiku "nije samo gesta, nego minumum kako bi osigurali baltičke zemlje i Poljsku i poslali poruku tamošnjem stanovništvu da ćemo jamčiti njihovu bezbjednost kako je i predviđeno poveljom NATO-a".
"Što se tiče aktivnosti druge strane, govorimo ne o hiljadu, nego o 300.000 vojnika raspoređenih na zapadu Rusije, opremljenih modernim oružjem koji može nositi nuklearne glave. Ali, mi se nećemo takmičiti i zaoštravati situaciju, nego poslati jasnu poruku da smo ovdje", istaknuo je litvanskih ministar.
"Želimo jačati odnose sa susjednom Rusijom, ali na temelju međunarodnog prava i nemiješanja u unutarnje stvari", istaknuo je Linkevičius koji boravi u posjeti Hrvatskoj.
Konačan sastav, vrijeme raspoređivanja i broj vojnika zavisi o dogovoru s vodećim nacijama (Njemačka i SAD), te se očekuje kako će u borbenoj grupi u Litvaniji učestvovati do 200, a u grupi u Poljskoj do 90 hrvatskih vojnika.
Na samitu NATO-a u Varšavi, u septembru 2016., donesen je niz odluka o jačanju obrambenih sposobnosti Saveza, a jedna od njih usmjerena je i na podizanje bezbjednosti istočnih članica.
Nastavak na Nezavisne Novine...
.jpg)
