Tadić i Papuljas: Kula Nebojša - simbol bratstva Srba i Grka

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 29.Apr.2011, 16:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tadić i Papuljas: Kula Nebojša - simbol bratstva Srba i Grka

BEOGRAD -

Predsednici Srbije i Grčke, Boris Tadić i Karolos Papuljas svečano su danas otvorili renoviranu Kulu Nebojša uz poruku da je ona simbol vizije Rige od Fere o nezavisnosti i slobodi balkanskih naroda i njihovom bratstvu i da je slobodno mišljenje pretpostavka formiranja nove kulture.

Po rečima predsednika Srbije, Nebojšina kula postaje bitno mesto povezivanja dva naroda, mesto okupljanja ljudi iz sveta kulture i građana koji veruju u zajedničke ideale >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i evropsku budućnost.

"Riga od Fere je bio jedan od ljudi koji je, pod uticajem Francuske revolucije, želeo da se na Balkanu dese nacionalne revolucije i da se stvore slobodne nacionalne države proistekle iz Otomanskog carstva. To je bila duboko evropska ideja", naglasio je Tadić.

Ja posejah, neka drugi žanju

Tadić je podsetio kako je Riga od Fere, grčki revolucionar i nacionalni junak, na samrti rekao - "Ja sam posejao, neka drugi žanju".

"Nacionalni poslenici ponekad u svom vremenu ne mogu da vide rezultate svog rada, ali iza njih ostaju ideje i identitet koji povezuju ljude. Kula Nebojša je izraz tih zajedničkih ideja. Ovo će biti mesto okupljanja književnika, pesnika, muzičara, građana koji veruju u zajedničku ideju", naglasio je predsednik Srbije.

On je dodao da poslenici kulture i u budućnosti treba da kreiraju nacionalni identitet, ali i naš zajednički grčki i srpski identitet.

Ističući da je evropska kultura začeta na Balkanu, na prostoru Grčke, Tadić je podsetio i da je na prostoru Srbije rođeno 13 rimskih imperatora, među kojima i car Konstantin.

Predsednik Srbije se zahvalio predsedniku Papuljasu, za koga je rekao da je uvek imao razumevanja za evropsku budućnost Srbije, ali i za našu zajedničku istoriju.

Tadić je zahvalio i gradonačelniku Draganu Đilasu na otvaranju Kule Nebojše, primećujući da je Đilas danas otvara, dok je njegov prethodnik, nekadašnji gradonačelnik Jevrem Obrenović u Kuli bio zatočen.

"Slobodno mišljenje, slobodna zemlja, sloboda ljudi su pretpostavka kreiranja nove kulture i zato se ovaj dan slavi kao dan zajedničke istorije i slobode. Hvala Bogu, Grčka i Srbija danas su slobodne zemlje", zaključio je predsednik Srbije.

Papuljas: Za viziju nacionalne nezavisnosti

Grčki predsednik Karolos Papuljas istakao je da se danas u Nebojšinoj kuli obraća sa posebnim emocijama, jer je grčki nacionalni heroj Riga od Fere, inače zatočen u ovoj kuli u vreme turske vladavine, ideolog povezivanja balkanskih država i preteča evropskog ujedinjenja.

"Otvarajući Nebojšinu kulu mi odajemo poštu Rigi od Fere, tvorcu i ideologu koji je dao svoj život za viziju nacionalne nezavisnosti balkanskih naroda i njihovog bratstva", rekao je Papuljas.

Prema njegovim rečima, vizija Rige od Fere ima korene "u slobodi".

"Riga od Fere je govorio: Misli dobro onaj koji slobodno misli", rekao je Papuljas, napominjući da je grčki nacionalni junak bio za mir, prijateljstvo i suživot svih na Balkanu.

Ističuhi da je današnja ceremonija od posebnog značaja na polju kulturne saradnje Srbije i Grčke, Papuljas je rekao da projekat sproveden u delo zahvajući harmoničnoj saradnji više institucija u obe države.

Đilas: Najveća donacija

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas istakao je da Nebojšina kula nije više samo istorijski spomenik, već svedočanstvo o životu za vreme turske vladavine i simbol borbe i osvajanja slobode.

Podsetivši da je grčka donacija za renoviranje Nebojšine kule najveća donacija koju je grad Beograd ikad dobio u sferi kulture, Đilas je dodao da spomenik obnovom dobija novi značaj i uključuje se u kulturni život Beograda.

"U vremenu u kojem se ne možemo pohvaliti velikim brojem muzeja, otvaranje jednog novog predstavlja podvig. Kula Nebojša je od izuzetnog istorijskog značaja ne samo za Srbiju, već za čitav region", rekao je Đilas, čestitajući svima koji su učestvovali u realizaciji projekta.

On je izrazio nadu da će i otvaranje ovog kulturnog spomenika biti doprinos kandidaturi Srbije za evropsku prestonicu kulture 2020. godine.

U obnovu Kule Nebojša, grčka vlada je uložila 1,4 miliona evra, grad Beograd 50 miliona dinara i JP "Beogradska tvrđava" 20 miliona dinara.

Za obnovu Kule Nebojša, u kojoj je bio zatočen i stradao grčki borac za oslobođenje od Osmanskog carsta i pesnik Riga od Fere, Vlada Gčke je obezbedila 1,4 miliona evra. Grad je izdvojio oko 50 miliona dinara, a "Beogradska tvrđava" oko 20 miliona dinara.

Na prvom nivou Kule, izložba prikazuje promenu funkcije Kule Nebojše od odbrambene, koju je imala odmah po izgradnji oko 1460. godine, do tamnice krajem 18. i početkom 19. veka, kada je postala simbol osmanske represije nad borcima za slobodu balkanskih naroda.

Postavka koja predstavlja ideje, rad i život velikog grčkog revolucionara i pesnika Rige od Fere, jednog od pokretača ustanka za oslobođenje od Osmanskog carstva, nalazi se na drugom nivou Kule.

Riga od Fere je, zajedno sa sedmoricom istomišljenika, zatočen u Kuli Nebojša, gde je i stradao 13. juna 1798. godine.

Izložba na trećem nivou posvećena je Prvom srpskom ustanku i nastanku moderne srpske države početkom 19. veka, vojske, vlade i prosvete, a kroz zanimljivu postavku sa kaleidoskopima predstavljene su ratne operacije ustaničke vojske.

Na poslednjem nivou je priča o Beogradu od početka 19. veka do 1867. godine, kada postaje prestonica Kneževine Srbije. U elektronskoj formi prikazani su početak Drugog srpskog ustanka, uloga i uticaj kneza Miloša Obrenovića na stvaranje Kneževine, kao i proces pretvaranja grada iz orijentalne u srednjoevropsku varoš.

Projekat obnove Kule Nebojša završen je maja prošle godine i stručna javnost tvrdi da je bio jedan od najobimnijih je i najzahtevnijih u oblasti očuvanja i zaštite kulturnog nasleđa u Srbiji.
Pogledaj vesti o: Boris Tadić

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.