Izvor: Nezavisne Novine, 30.Nov.2014, 16:18 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Varljivo primirje u Ukrajini
KIJEV - Od 5. septembra, kada je u Minsku postignut dogovor o primirju, u sukobima u Ukrajini poginulo je više od 1.000 vojnika i civila, a za to vrijeme vlasti u Kijevu i proruski lideri na istoku zemlje razmjenjivali su optužbe tvrdeći da su pucali oni drugi.
Iako je riječ o velikom broju žrtava, više pažnje u javnosti zaokupljaju strateška pregrupisavanja ruskih trupa na zapadu zemlje i NATO snaga u Poljskoj i baltičkim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << zemljama, međusobna teška retorika Rusije i Zapada, kao i nova vlada u Kijevu sa starim premijerom Arsenijom Jacenjukom.
Nezadovoljstvo aktivista koji su učestvovali u protestima na Majdanu sve je veće, a oni optužuju vlast da ne čini dovoljno da stabilizuje zemlju i da ispuni strateški cilj približavanja Zapadu, već da koristi trenutni položaj za lično bogaćenje.
Jacenjuk je odmah po stupanju na novu-staru dužnost saopštio da će prioritet vlade biti izgradnja armije koja će biti sposobna da se odupre "ruskoj agresiji".
Premda je premijer ostao isti, odnos snaga u parlamentu značajno je prekomponovan, a iz njega su neke partije sasvim iščezle, kao naprimjer proruski komunisti, ili su znatno oslabljene, kao Partija regiona bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, dok su u Vrhovnu radu ušle nove stranke osonovane prije nekoliko mjeseci.
U vladajućoj postizbornoj koaliciji našlo se pet od šest parlamentarnih stranaka i blokova, a dvije partije sa najviše poslanika u Vrhovnoj radi su Jacenjukov Narodni front i blok stranaka oko predsjednika Petra Porošenka, dok je treća po znazi Otadžbinska partija bivše premijerke Julije Timošenko.
Uz nezaobilaznu patriotsku retoriku "ratnog premijera" Jacenjuka, vlada na čijem je on čelu moraće da se bori sa izuzetno teškom ekonomskom situacijom koja stanje u Ukrajini iz dana u dan čini još težim.
Brojke pokazuju da je, pored ratnog, Ukrajina u tekućoj godini pretrpila ekonomsko razaranje, budući da je državni dug porastao na 63 milijarde dolara, da je inflacija oko 20 odsto i da je nacionalna valuta grivna gotovo dvostruko slabija u odnosu na početak godine, a tokom proteklih mjesec dana zabilježen je pad od 17 odsto.
Zbog toga je pored okončanja sukoba u istočnoj Ukrajini pred kijevskom vladom podjednako težak zadatak razbijanja starog sistema koji je ogrezao u korupciju i sprečavanje prave ekonomske katastrofe.
Varljivo primirje na istoku zemlje isprekidano je čestim artiljerijskim bombardovanjima naselja za šta proruske vlasti optužuju ukrajinsku vojsku.
Istovremeno, Kijev izvještava o poginulim vojnicima - žrtvama vatre sa druge strane navodeći da je registrovano da su "pobunjenici" više od 3.400 puta prekršili primirje.
Da li Kijev zaista sprema veliku ofanzivu, kao što tvrde proruske vlasti na istoku Ukrajine, teško je pouzdano reći, ali činjenica da uporno odbija direktne pregovore sa njima pojačava sumnje da će biti još sukoba.
Ukrajinska vojska nije napustila svoje položaje na istoku zemlje, dok proruske snage drže svoje davno zauzete punktove, pa je razmjena vatre, često i nasumice, svakodnevica zbog koje pate civili koji su ostali između neprijateljskih linija, kao u gradiću Piskiju.
Njihov život se odvija uglavnom u podrumima i skloništima iz kojih izlaze samo kada moraju, a osnovne životne namirnice kupuju isključivo na crnom tržištu.
U izbjeglištvo je sa istoka zemlje otišlo oko 400.000 ljudi, koji su mahom smješteni u Rusiji.
Nastavak na Nezavisne Novine...
