Izvor: Nezavisne Novine, 12.Okt.2014, 14:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Putin u Beogradu pod budnim okom posmatrača
BEOGRAD - Predsjednik Rusije Vladimir Putin doputovaće sredinom sedmice u posjetu Beogradu, treću po redu u 13 godina, ali ovaj put, čini se, pod budnim okom posmatrača i u svijetu i kod nas.
Putin dolazi u Beograd 16. oktobra povodom proslave 70. godišnjice oslobođenja Beograda, objelodanjeno je prije nedjelju dana, ali se koplja o tome da li će od njegove posjete po Srbiju biti više štete ili koristi lome mnogo >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << duže.
Srbija je jedina od država kandidata za članstvo u EU koja nije uvela sankcije Rusiji zbog Ukrajine, a Zapad očekuje da Beograd jasnije odabere stranu kada je riječ o ukrajinskoj krizi, odnosno da odustane od insistiranja na izbalansiranom stavu.
Iz Brisela, Berlina, Vašingtona, inače u svojevrsnom novom hladnom ratu sa Moskvom, zvanično poručuju da nemaju nikakav problem sa Putinovom posjetom Beogradu.
Neformalno se, međutim, mogu čuti upozorenja da EU sa rastućom zabrinutošću gleda na porast ruskog uticaja ne samo u Srbiji, nego i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Srpski premijer Aleksandar Vučić poručuje da se Srbija ne stidi kada govori o posjeti Putina i da se ponosi svojom antifašističkom borbom, a da će ruskom predsjedniku otvoreno reći da se Srbija nalazi na evropskom putu.
"Ovo je Srbija koja se ne stidi i koja vodi jasnu spoljnu politiku", poručio je Vučić i podsjetio da iste stavove iznosi na svakom mjestu i pred svima, i u Briselu, i Moskvi i u Vašingtonu.
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin smatra da posjeta Putina "neće nikom štetiti".
"Posjeta neće trajati dugo, ali biće intenzivna. Imaće i emotivnu konotaciju, ali i praktični, ekonomski karakter. Nikome neće štetiti", rekao je on nedavno.
Komentarišući zahtjev Brisela da Srbija prije ili kasnije mora jasno da odredi stranu povodom ukrajinske krize, Čepurin kaže da "Srbija neće preduzimati poteze koji bi naneli štetu rusko-srpskim odnosima" i da Moskva "čvrsto računa da kretanje Srbije prema EU neće nanijeti štetu bilateralnim odnosima s Rusijom".
Što se tiče Brisela, odlazeći evropski komesar za proširenje Štefan File kaže da ta posjeta ne treba da brine bilo koga u Evropi, te da je Srbija već više puta jasno demonstrirala svoju evropsku orijentaciju da bi ona bila ugrožena ili promjenjena zbog jedne posjete.
Njegov nasljednik Johanes Han, međutim, kaže da će Srbija, ukoliko želi da postane članica EU, mora pažljivo da razmotri svoju odluku da ne podrži sankcije Unije protiv Rusije, a istom porukom oglasio se šef Delegacije EU u Beogradu Majkl Devenport.
U Izvještaju o napretku Srbije koji je objavljen 8. oktobra, navedeno je da bi Srbija trebalo progresivno da usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU do pristupanja Uniji.
Uočeno je da je Srbija načelno podržala suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, mada je bila uzdržana prilikom glasanja u generalnoj skupštini UN i konstatovano da se Srbija nije pridružila sankcijama protiv Rusije, ali je dala garancije da se neće iskoristiti ruski embargo na uvoz hrane iz EU da poveća sopstveni izvoz.
Međutim, prema riječima jednog neimenovanog zvaničnika EU, Brisel sa sve većom zabrinutošću prati prodor Rusije na Zapadni Balkan, što se doživljava kao prijetnja stabilnosti i evropskim intergracijama regiona.
"Ruska pomoć uvijek ima svoju cijenu", rekao je jedan neimenovani zvaničnik EU, i upozorio da treba pogledati kako su prošli Bjelorusija i Kazahstan, koji su sa Rusijom ušli u bescarinsku uniju.
"Čuvajte se Rusa i kad donose darove", parafrazirao je taj zvaničnik.
Sa premijerom Vučićem prije nekoliko dana razgovarao je i američki potredsjednik Džozef Bajden, o podršci Vašingtona reformama koje su pred Srbijom. Informacija o tome da li je Putonova posjeta bila jedna od tema nije bilo, ali riječi bivše bliske saradnice američkog predsjednika Karen Donfrid da u toj posjeti nema ničega spornog, ali da će međunarodna zajednica s velikom pažnjom pratiti poruke koje budu izrečen, potvrđuju da ni Vašington nije razvnodušan.
I američki ambasador u Srbiji Majkl Kirbi se bavio tom posjetom, upitavši zašto uopšte Putin dolazi u Beograd kada je srpsku prestonicu oslobodila Treća ukrajinska armija (grupa armija s Trećeg ukrajinskog fronta), kao dio Crvene armije, ušavši nakon toga u polemiku sa Čepurinom.
Specijalni izaslanik za jugoistočnu Evropu, Tursku i EFTA u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Ernst Rajhel rekao je da je očekivanje EU da se Srbija polako priključuje pozicijama Unije.
Putinovom posjetom bavili su se i mnogi "kod kuće".
Dio opozicije, poput lidera Nove stranke Zorana Živkovića, smatra da nema dileme da li treba da bude domaćin moćnom ruskom lideru, ali da trenutak posjete nije najbolji.
U medijima je bilo dosta "neimenovanih" strahova da će dolazak Putina ugroziti pozicije Srbije na Zapadu.
Prema istraživanjiu agencije Faktor plus, dvije trećine građana ima pozitivan stav prema dolasku šefa ruske države u Beograd.
Mimo svih tih dilema i "dilema", očekuje se da će glavne teme najviših zvaničnika dvije zemlje, koje imaju Sporazum o strateškom partnerstvu, biti politička, ali i, prije svega, ekonomska saradnja dveju država.
Energetika i razvoj srpske željeznica trebalo bi da budu u vrhu prioriteta, ali i privlačenje ruskih investicija i investitora u oblasti prerade voća, povrća i mesa.
Beogradski mediji, pozivajući se na neimenovane izvore iz vlade, najavljuju da će se razgovarati o listi proizvoda koji su na režimu izvoza u Rusiju bez carine i mogućnosti da se na listu ubaci nekoliko hiljada vozila kragujevačkog "Fijata", sirevi i cigarete.
Podsjeća se da je bescarinski izvoz "Fijatovih" automobila u Rusiju odavno jedan od važnih privrednih ciljeva Srbije i najavljivan je kao mogućnost i pred nedavnu posjetu premijera Aleksandra Vučića Moskvi.
Odnose dvije zemlje karakteriše i Sporazum o slobodnoj trgovini negdašnje SRJ (čiji je Srbija isključivi pravni naslednik) i Rusije, sklopljen 2000. Na osnovu tog sporazuma Srbija je jedina zemlja van ZND koja ima obezbjeđen vancarinski pristup ruskom tržištu.
Na režimu slobodne trgovine nalazi se oko 95 odsto proizvoda iz Srbije, ali njime nisu nisu obuhvaćeni proizvodi automobilske industrije.
Jedna od glavnih tema biće i projekat Južni tok, a s tim u vezi srpski premijer je rekao da njegova izgradnja u Srbiji zavisi od dogovora Rusije i EU.
"Potrebno je videti, kako i gde smo došli povodom pitanja 'Južnog toka'. I šta da radimo ukoliko nam neko zavrne ventil s gasom, na koji načcin, odakle će se Srbija snabdevati", kazao je premijer.
O saradnji sa "Ruskim železnicama", Vučić je nedavno podsjetio da je Srbija sa Rusijom zaključila sporazum o kredita od 800 miliona dolara, namjenjen za razvoj i modernizaciju željezničke mreže.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov najavio je nedavno da će za vrijeme predstojeće posjete premijera Putina biti razmotreni zajednički projekti dvije zemlje.
Posjeta predsjednika Rusije biće njegova treća posjeta Beogradu - 2001. godine je posjetio Srbiju kao šef države, a 10 godina kasnije i kao premijer.
Putin se u Rusiji sastajao sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem u pet navrata od sredine 2012. godine, a sa premijerom Aleksandrom Vučićem jula ove godine.
Nastavak na Nezavisne Novine...
